CHAU DOC - Cochinchina

Hits: 524

MARCEL BERNANOISE¹

I. Fizička geografija

    Smješteno na sjeverozapadu države Cochin-Kina, u provinciji Coin Chaudoc [Châu Đốc] je na sjeveru i zapadu omeđena Kraljevinom Kambodže, na jugu provincijama Hatien [Hà Tiên] i Rachgia [Rạch Giá], a na istoku pokrajine Longxuyen [Duga Xuyên] i Tanan [Tân An].

OROGRAFIJA

     Ovu provinciju koja ima otprilike površinu od 275.876 hektara formira ogromna ravnica s visokim rasponom od sedam planina, od kojih je najviša točka Nui Cam [Novi C ]m] (880m), na udaljenosti od 40km od glavnog grada. U neposrednoj blizini glavnog grada nalazi se vila Nui Sam [Núi Sam], mnogo manja planina, visoka 232 metra, na čijem se vrhu 1896. godine sagradio sanatorij.

HIDROGRAFIJA

     Dva ogranka rijeke Mekong teku cijelom širinom provincije koja također ima dva glavna kanala, the Vinh Te Kanal [Vĩnh Tế] polazi od Chaudoc [Châu Đốc] potok 900m od mjesta gdje se pridružuje Bassac Rijeka Bassac, na sjeveru grada, zatim nastavlja prema istoku, preko neizmjerne ravnice Jonesa, prolazi između dviju planina, Nui Cau [Núi Cậu] i Nui Tabec [Núi Ta Béc], a završava u selu Chen Thanh. The Vinh An Kanal [Vĩnh An] povezuje kanal Bassac [Bassac] rijeka s jednom granicom rijeke Mekong [Mê Kông] rijeka, počev od Phumsoai [Phum Soài], završava u selu Long Phu [Duga Phú], 100m od tržnice Tanchau [Tân Châu]. Duga je 17 km i široka je 15 metara.

KLIMA

    Klima Chaudoc [Châu Đốc] je prilično zdrav, a temperatura varira između 18 i 26 stepeni Celzijusa. Ima redovnu kišnu sezonu od maja do oktobra.

PUTOVANJA

     Pokrajina je presijecana mrežom ruta koje čine kolonijalne rute od Chaudoc [Châu Đốc] do Longxuyen [Duga Xuyên] (još nije otvoren za saobraćaj), U Chaudoc [Châu Đốc] do Hatien Rute [Hà Tiên] i pokrajinske rute od Chaudoc [Châu Đốc] do Tinhbien [Tịnh Biên] i od Chaudoc [Châu Đốc] do Tanchau [Tân Châu]. Glavni grad udaljen je 177km od Pnom Penh [Pnôm Pênh], 127km od Hatien [Hà Tiên], 112km od Bockora i 270km od Saigon [Sài Gòn]. Kada je Longxuyen [Dug Xuyên] do Sadecki Otvorena je [Sa Đéc] ruta, Saigon [Sài Gòn] će biti samo 225 km od glavnog grada.

II. Administrativna geografija

     Pokrajina Chaudoc [Châu Đốc] je podijeljen u 12 kantona, formiranih u 4 administrativna okruga, na čijem je čelu stavljen matični administrativni delegat. Četiri okruga su:

1. delegacija od Chauphu [Châu Phú];
2. da od Tanchau [Tân Châu];
3. da od Tinhbien [Tịnh Biên];
4. da od triton [Tri Tôn].

III. Ekonomska geografija

POLJOPRIVREDA

     Pokrajina se može podijeliti na dva dijela, niske četvrti i brdovita okruga. Riža i kukuruz čine glavni uzgoj,

a) pirinač: Riža uzgojena u Chaudoc [Châu Đốc] je nekoliko vrsta: riža „u sezoni“, „rana“ riža, „kasna“ riža i riža „flottant“. Pirinač "u sezoni", ili lua-mua, isti je kao i uzgoj u ostalim provincijama Cochin-Kina. Ovaj se riža može uzgajati samo u okrugu litona, jer ovo tlo nije preplavljeno rijekom Mekong. Riža "flottant", ili lua-sa, uvezena iz Siama pre oko 12 godina, uključuje nekoliko vrsta, označenih posebnim imenima koja se odnose ili na zemlju iz koje potiču, ili na oblik zrna, ili na vreme cvetanja, ili njegove zrelosti. Posebnost ovog riže je u tome što se uskoro emituje bez ikakvog drugog truda osim spaljivanja korova na poljima prije sjetve. Nema tla na Chaudoc [Châu Đốc] zapravo je pogodan za uzgoj „rane“ riže, ili lua-som, kolokvijalno nazvanog Lua Ba Trang [Lụa Bà Trăng]. Uzgoj ovog riže pokušava se tek čim poplave nestanu. „Kasni“ pirinač, ili lua-gian, takođe se uzgaja u okruzima koji su izloženi godišnjim poplavama, u sezoni kada oni podležu,

b) kukuruz: Nakon tog riže, uzgajanje kukuruza je najzanimljivije. Sadi se više ili manje negdje negdje, već uglavnom u okruzima Tanchau [Tân Châu] i Chau Phu [Châu Phú].

INDUSTRIJA

    Postoje dve mašine za dekortifikaciju Chaudoc [Châu Đốc], ali to ne rade više od godinu dana zbog loše žetve. Pod direktnom upravom grada nalazi se fabrika električne energije Chau Phu [Châu Phú] (glavni grad) sa mesečnim kapacitetom od 4.000kw. Industrija svile odvija se u okruzima Tanchau [Tân Châu] i triton [Tri Tôn]. Postoji 180 rasadnika svilenih glista, 43 predionica i 41 tkanja Tanchau [Tân Châu]. Gotovo svi dobrostojeći Kambožani triton [Tri Tôn] uzgaja svilene gliste i proizvodi svilu u ograničenim količinama za vlastitu upotrebu. Rade bezbrižno i bez metoda, a svila je toliko lošeg kvaliteta, da je komercijalno beskorisna. Ipak, na godišnjem sajmu u Hanoju izlažu nekoliko odjevnih predmeta koje su sami napravili, s određenim uspjehom. Postoje kamenolomi granita Nui Sam [Núi Sam], radio je nekoliko kolonista, te kineski i annamitski izvođači. Postoji nekoliko indigo radova u blizini Tanchau [Tân Châu]; indigo je dobrog kvaliteta, ali loše pripremljen. Domorodci koji žive na obalama kanala od Vinh Te [Vĩnh Tế] izrađuje prostirke i vreće (dem i caron). To su napravile samo žene, ali industrija će vjerojatno izumrijeti zbog činjenice da divlje žurbe postaju sve manje, što se više tla uklanja.

RIBOLOV

     Najveći deo stanovništva provincije zauzet je ribolovom. Ne samo da ribari u potocima, već i u bazenima, ribnjacima i ribljim jamama. Riba se prodaje svježa, sušena i soljena. Nekoliko vrsta ribe koristi se za pripremu nuklearnih mama, mama i ulja; sušena i slana riba izvozi se u Kinu i Singapur.

LOV

   Lov na Chaudoc [Châu Đốc] zaslužuje posebno spominjanje. Planinski predio, oko 17 km od glavnog grada, prema Tritonu, pun je divljači. Postoje tigrovi, tigar-mačke, divlje mačke, pantere, jeleni, divlja svinja itd. Zečevi, jarebice i divlje ptice su u izobilju. Kambodžani su sjajni lovci. Stanovnici sela često priređuju batuje. Kad je Kambođanin ponosni posjednik puške, brzo postaje odličan šut.

COMMERCE

    Chaudoc [Châu Đốc] je dobro tržište za proizvode iz Kambodže. Tržišta Chaudoc [Châu Đốc], Tanchau [Tân Châu], Tinhbien [Tịnh Biên] i triton [Tri Tôn] se svakodnevno proširuju. Postoji prilično aktivna trgovina na Chaudoc [Châu Đốc] u stoci, žitu i svili. Roba iz Kine pronašla je dostupnu prodaju među domorocima u unutrašnjosti provincije. Treba spomenuti i da roba iz tvrtke Tonkin nalazi gotovu prodaju Chaudoc [Châu Đốc], kao i u ostalim pokrajinama.

BAN TU THƯ
1 / 2020

BILJEŠKA:
1: Marcel Georges Bernanoise (1884-1952) - Slikar, rođen je u Valenciennesu - najsjevernijoj regiji Francuske. Sažetak života i karijere:
+ 1905-1920: Rad u Indokini i zadužen za misiju kod guvernera Indokine;
+ 1910: nastavnik u Francuskoj školi za Daleki istok;
+ 1913 .: Studiranje autohtonih umjetnosti i objavljivanje niza znanstvenih članaka;
+ 1920: Vratio se u Francusku i organizovao umjetničke izložbe u Nancyju (1928), Parizu (1929) - pejzažne slike o Loreni, Pirinejima, Parizu, Midiju, Villefranche-sur-meru, Saint-Tropezu, Ytaliji, kao i neke suvenire sa Dalekog Istoka;
+ 1922: objavljivanje knjiga o ukrasnoj umjetnosti u Tonkinu, Indokina;
+ 1925: Osvojio glavnu nagradu na Kolonijalnoj izložbi u Marseilleu i surađivao s arhitektom Pavillon de l'Indochine u stvaranju niza predmeta od enterijera;
+ 1952 .: umire u dobi od 68 godina i ostavlja veliki broj slika i fotografija;
+ 2017: Njegovu slikarsku radionicu uspješno su pokrenuli njegovi potomci.

REFERENCE:
◊ Rezerviši “LA COCHINCHINE”- Marcel Bernanoise - Hong Duc [Hồng Đức] Izdavači, Hanoi, 2018.
◊  wikipedia.org
Inside Izdvojene i italizirane vijetnamske riječi nalaze se u navodnicima - postavio Ban Tu Thu.

VIDI VIŠE:
◊  CHOLON - La Cochinchine - 1. dio
◊  CHOLON - La Cochinchine - 2. dio
◊  SAIGON - La Cochinchine
◊  GIA DINH - La Cochinchine
◊  BIEN HOA - La Cochinchine
◊  ČET DAU MOT - La Cochinchine
◊  MOJ TI - La Cochinchine
◊  TAN AN - La Cochinchine
◊  COCHINCHINA