TEHNIKA ANIMANATA - Upoznavanje seta dokumenata - Dio 2
Hits: 710
HUNG NGUYEN MANH
Vanredni profesor, doktor istorije
Nadimak: Konj za prtljagu u univerzitetskom selu
Naziv olovke: buba
... nastavi dalje ...
2.1 Prava imena autora djela i obrasci za objavljivanje
2.1.1 Ovo je istraživački rad pod nazivom: "Tehnika animskog naroda by Henri Oger" koji se sastoji od dokumenata prikupljenih u Midlandu u Sjevernom Vijetnamu, posebno u Hanoj u godinama 1908-1909.
2.1.2 Čitav rad je realiziran u dva izdavačka oblika:
a. Skup knjiga pod nazivom „Opšti uvod u proučavanje tehnike animskog naroda“ (1) - Esej o materijalnom životu, umjetnosti i industriji ljudi iz Annama.
b. Album koji sadrži preko 4000 slika o rezbariji, također naslovljen „Tehnika Annamskih“ (2) koje Henri Oger naziva: „Enciklopedija svih instrumenata, pribora i svih gesti u životu i zanatima Tonkineskog Annama“.
_________
(1) HENRI OGER - Općeniti uvod u proučavanje tehnike naroda Anname - Esej o materijalnom životu, umjetnosti i industriji naroda Annama - Geuthner, bibliotekar i urednik. Jouve and Co. Printers - Urednici - Pariz.
(2) HENRI OGER - Tehnika naroda Anname - Enciklopedija svih instrumenata, posuđa i svih gesta u životu i zanatima naroda Tonquinese-Anname - Dnevni list Francuske Indokine -114 Jules Ferry St. - Hanoi.
Slika 15: Opšti uvod u proučavanje TEHNIKE ANIMANATA - Esej o materijala, umjetnosti i industrije ljudi annama HENRI OGER
2.2 Detalji o skupu knjiga s naslovom „OPŠTI UVOD U TEHNIKU ANNAMESE LJUDI “(sl. 15)
2.2.1 Ovo je skup knjiga koje je Oger napisao na francuskom i objavio u Parizu u 200 primjeraka. Svaka od njih sastoji se od 159 stranica (Oger je pogriješio u paginaciji jer zapravo postoji samo 156 stranica)i 32 ilustracije. Među 156 stranica, njih 79 bavi se načinima rada, prezentacijama, izdavaštvom, autohtonim zanatima i svakodnevnim životnim aktivnostima; 30 bavi se indeksima koji se odnose na opću tehniku, kinesku tehniku, igre, (fig.16) i igračke, njih 40 sadrži sadržaj i napomene na svakom od ploča u albumu i Općenito sadržaje.
Fig.16: TIGROV UHVA SVINJU (Dječja igra ulova svinje).
Djeca stoje u krugu s jednim od njih iznutra se ponaša kao svinja,
drugi kao tigar napolju
2.2.2 U dijelu koji predstavlja autohtone zanate - jedan dio glavnog sadržaja knjige - Henri Oger opisao je niz zanata kao što su lakiranje, vez, ulaganje sedefa, graviranje drveta, izrada papira i drugi zanati, Oger smatra da potječe od papira kao što su: izrada suncobrana i lepeza, crteži u boji, tisak knjiga. Tada se H.Oger pozabavio brojnim „Autohtone industrije“ kao što su konstrukcije kuća, transport, tkanje tkanina (fig.17), odjeća, bojenje, prehrambena industrija, prerada riže, proizvodnja pirinča u prahu, ribolov i proizvodnja duhana ...
Fig.17: Tkanje
2.2.3 Baveći se autohtonim zanatima, H.Oger je obratio pažnju i budno pazio na tehničko područje. Snimio je svaku radnju, svaku gestu, svaku vrstu instrumenata i imao je primjedbe na materijale, kvalitetu, predmete, radne uvjete, potrošnju proizvoda i usporedbu s proizvodima iz Japana, Kine ... Da rezimiramo, H.Oger je generalizirao postojanje mnogih rukotvorina u to vrijeme kroz njegov lični pogled koji nije mogao izbjeći da bude pomalo subjektivan i postigao je uobičajene ocjene usmjerene na služenje francuskom načinu upravljanja. Pročitajmo nekoliko sljedećih opisa:
a. „Mnogi promatrači koji su živeli u Annamu često pišu u svoje dnevnike putovanja da: sve industrije izgledaju gotovo izostale i za Annam su beznačajne. I često su tvrdili da: mi (tj. Francuzi) ne bismo trebali potcijeniti doprinos autohtonih zanatlija ekonomskom pokretu koji želimo širiti u ovoj zemlji.
b. Oger je primetio. „Vijetnamski poljoprivrednici ne moraju voditi težak život tokom cijele godine, naprotiv, često imaju duge slobodne dane. U takvim slobodnim danima poljoprivrednici će se okupljati i raditi kao cehovi radnika (fig.18) i proizvedeni proizvodi postat će financijski dodatak koji posao sadnje riže ne bi mogao donijeti za njih, posebno kod vrste Indochinese riže “.
Sl. 18: LAKOVI KRAFTMANOVE KRIVI
c. Šta je radnički ceh? Prema H. Oger: „Ceh se sastoji od dvije glavne tačke: radnici rade kod kuće kod poslodavca, a ovaj poslodavac dolazi u radničke kuće da prikupi svoje proizvode“.
d. U drugom poglavlju H. Oger je napisao:
„Vijetnam je zemlja koja proizvodi puno boje, a boja na sjeveru je posebno jeftina. Stoga su svi uređaji za svakodnevnu upotrebu prekriveni slojem boje koji ih štiti od oštrih temperatura zbog kojih se drveni predmeti brzo uništavaju (fig.19). Proizvedena boja nije dovoljna samo za unutrašnju upotrebu, već je dostupna i u mnogo većim količinama da ih veliki trgovci u Kantonu uvezu u svoju zemlju “.
Sl.19: LAKVERWARE
e. Formirajući mišljenje o vijetnamskom lakiranom proizvodu u to vrijeme, Oger pretpostavlja da: „Vijetnamska tehnika lakiranja nije tako osjetljiva i pametna kao ona u Japanu. Vijetnamci samo razmazuju sloj boje posebne kvalitete preko drvenih ili bambusovih predmeta, prethodno dobro trljajući, i koriste finu glinu kako bi navukli nedostatke, a proizvode s lakom prodavali siromašnim ljudima. Iz tog razloga, predmeti prekriveni tim slojem boje često su puhani i lepljivi. "
f. Baveći se ukrasnim predmetom, Oger smatra da mu vijetnamski lak samo posuđuje „Kinesko-vijetnamski simboli“ baš poput vezitelja, „on je kod njega puno predmeta uvezenih iz Kine, koje je nespretno pomešao“. Konačno, Oger vjeruje da vijetnamski lak ne pokušava tražiti nove ukrasne predmete "Od predaka do potomaka predali su jedno drugome samo mnoštvo predmeta koje je neki nepoznati dizajner u prošlosti shvatio po nalogu" "
U drugom poglavlju možemo vidjeti da je Oger posvetio veliku pažnju različitim vrstama oruđa i gesta ...
g. „Okvir za vez je vrsta jednostavnog uređaja. Ovo je pravougaoni okvir od bambusa (fig.20). Postavljen je na dva logorska kreveta, a komad svile stavit će se u njega. Ljudi stežu komad svile malim nitima smotanim oko okvira od bambusa. Što se tiče veznog uzorka, on je unaprijed nacrtan na anonimnom papiru, vrsti svijetlog i finog papira. Uzorak se postavlja na vodoravni stalak od bambusa, a preko njega se prostire prozirni list rižinog papira ili komad svile. Pomoću četke za olovku vezitelj tačno prenosi uzorak na komad svile. U poglavlju o utvrđivanju činjenica koje govori o slikaru koji izrađuje anonimne narodne slike, mi (tj. Francuzi) ponovo ćemo se susresti s tom vještom metodom koja omogućava reprodukciju zauvijek “.
Sl.20: OKVIR EMBROIDERE
h.„Vezerovo delo (fig.21) zahtijeva više muke i ruganja i spretnosti nego inteligencije. Iz tog razloga se često angažiraju mladići ili djevojke, a ponekad i djeca da obave posao. Posao koji treba izvesti je ponovno kreiranje dizajna pomoću raznih niti u boji. Vezilja sjedi ispred okvira, ispruženih nogu ispod njega. Drži iglu okomito preko komada svile i čvrsto vuče konac ne dopuštajući olabavljena mjesta. To je sredstvo za održavanje veze u dobroj formi i postojanosti. Odmah pored njega je svjetiljka jer mora danonoćno raditi kako bi se sastao s mnogim narudžbama.
Sl.21: EMBROIDER
Ova lampa (fig.22) sastoji se od tinte od dva centa napunjene uljem, koja u sredini ima fitilj. Vijetnamski vez radi pod ovom treperavom svjetlošću koja je tako zadimljena i smrdljiva. Iz tog razloga je lako primijetiti da ne nalazimo nijednu staru osobu koja radi kao vezilje - jer se stariji ljudi obično unajmljuju da rade u drugim zanatima vijetnamskog naroda.
Sl.22: LAMP (izrađeno od saksije za tintu, cijena: 2 centimetra)
2.3 U vezi s albumom „TEHNIKA ANAMANIZAMA (vijetnamskih) LJUDI“ (sl. 23)
2.3.1 Statistički rad na skicama i mjestima na kojima se čuvaju u rezervi
a. Ovo je skup skica koji se prema našoj statistici sastoji od 4577 narodnih slika (1), 2529 se među njima bavi čovjekom i krajolikom, a 1049 među tim 2529 slikama prikazuju ženska lica; što se tiče ostalih 2048 slika, reproduciraju alate i proizvodnu opremu.
b. Komplet koji se čuva u Hanojskoj nacionalnoj biblioteci sastoji se od 7 svezaka koji nisu ravnomjerno uvezani i nose šifreni broj HG18 - ranije se ovaj komplet čuvao pod kodnim brojem G5 Centralne biblioteke u Hanoju - Ova biblioteka ga je mikrofilmirala u aprilu 1979, pod kodni broj SN / 805 dužine 40 metara 70 centimetara.
Sl.23: TEHNIKA ANName (Vijetnamskih) ljudi HENRI OGER
- Enciklopedija svih instrumenata, posuđa i gesta u životu i zanatima Tonkineza Annamese
Drugi komplet se čuva kao arhiva u Opštoj biblioteci grada Ho Ši Mina - biblioteci koja je prvobitno bila dio Ureda francuske rezidencije pretpostavljenog - pod kodnim brojem 10511 - ovaj komplet je drugi put mikrofilmovan 1975. i uvezana u dva toma.
Izvorno je taj isti set koji se u to vrijeme sastojao od 10 svezaka, mikrofilmovan od strane Arheološkog instituta pod šifrom VAPNHY 24. maja 1962 (2) u Alpha Film Enterpriseu u bivšem Saigonu. Međutim, ovom mikrofilmu nedostaje stranica 94, a stranica 95 dvostruko (zbog tehničke greške).
c. Postoji i neparan svezak od 120 uvezanih stranica, koji se čuva pod šifrom HE 18a, a koji je mikrofilmiran pod šifrom SN / 495 dužine 5m5, a koji nosi pečat Centralne biblioteke Indokine na kome se može vidi broj 17924.
- Ovo je komplet koji se čuva kao arhiva u Nacionalnoj biblioteci Hanoj. Vrijedna pažnje činjenica je da se u desnom uglu prve stranice nalazi posveta vlastitim rukopisom H. Ogera, posvećujući knjigu generalnom guverneru Albertu Sarrautu, koja glasi kako slijedi:
„S poštovanjem sam ponudio generalu guvernera Albertu Sarrautu da mi plati dug zahvalnosti za ljubaznu pažnju vaše Ekselencije prema mojim radovima istraživanja (3). Grad Vinh, mart… 1912. Henri Oger ”
d. O tome nemamo šansu da saznamo iz drugih izvora, posebno u Parizu, ali u francuskoj prestonici profesor Pjer Huard (4) ima potvrde kako slijedi:
"Ovo djelo objavljeno u Vijetnamu nije slijedilo nijedan postupak deponovanja autorskih prava, pa stoga niti jedan primjerak nije deponovan u Nacionalnoj biblioteci u Parizu. Međutim, zahvaljujući ljubaznom razumijevanju vijetnamskih vlasti (bivšeg Saigona), dobio sam kopiju fotokopiranu iz glavne kopije pod šifrom 10511 Biblioteke ureda rezidentnog pretpostavljenog u Cochinchineseu.
„École Française d'Extrême-Orient“ takođe ima kopiju zahvaljujući pomoći Službe za fotografije - Centralni odjel dokumenata koji se odnose na Nacionalni centar za naučna istraživanja (CNRS) “
Rad H.Oger-a izrađen je urezanom u drvo i poprimio je oblik sitnih reznica koje će kasnije otisnuti na rižinom papiru velike veličine (65x 42 cm); njegovih 700 stranica uređeno je nesustavno i neuredno, svaka stranica sadrži oko 6 slika, neke od njih broje se rimskim likovima, popraćene legendama kineskim slovima, ali sve su neuredno poredane. Broj objavljenih primjeraka izuzetno je ograničen: samo 15 kompleta i jedan neparan volumen. Svaki set je povezan u 7, 8 ili 10 fascikli. Trenutno u Vijetnamu postoje samo dva kompleta i jedan nepar (5).
2.3.2 Klasifikacija različitih grupa predmeta (Prema H.Oger)
a. Na ovom albumu, Henri Oger je podijelio teme u četiri glavne grupe predmeta: tri prve su tri industrije (materijalni život), a posljednji je privatni i javni život (duhovni život).
1. Industrija koja crpi materijale iz prirode.
2. Industrija koja obrađuje materijale iz prirode.
3. Industrija koja koristi prerađene materijale.
4. Zajednički i privatni život.
d. Što se tiče materijala za crtanje iz prirode, Oger je pronašao i prikupio 261 skicu (6) i nastavio ih klasificirati u 5 manjih skupina kroz koje poljoprivreda ima najveći broj skica, a zatim dolaze druga područja kao što su transport, sječa i iskopi, lov (fig.24), ulov ribe
Fig.24
__________
(1) Eliminirali smo duplikatne kopije i one koji prikazuju previše sitnih instrumenata koji se ne mogu jasno prepoznati.
(2) a. Saznali smo da je gospodin Phan Huy Thúy, istraživač kulture i bivši službenik Arheološkog instituta, obratio pažnju na taj skup skica i poslao mikrofilm u države (oko 1972) da se razvije u nekoliko drugih kopija. No, kako su troškovi bili previsoki, njegova namjera da takve kopije pošalje svim profesionalnim školama i umjetničkim školama nije se ostvarila. Kasnije je Univerzitet Vạn Hạnh spomenuti mikrofilm koristio za razvijanje u male fotografije za slanje stručnjacima u zemlji i inostranstvu. Istraživač Nguyễn Đôn bio je u kontaktu s ovim mikrofilmom vrlo rano.
b. U Parizu su poznati istraživači poput gospođe Hoàng Xuân Hãn, Nguyễn Trần Huân i Pierre Huard vjerojatno imali gore spomenuti mikrofilm.
(3) Monsieur le Gouverneur Général Sarraut u hommage respeueux pour le bienveillant intérêt qu'il veut bien apporter à mes études.Vinh le ... Mars 1912. Henri Oger.
(4) PIERRE HUARD: Francuski orijentalista, koautor s orijentalistom Mauriceom Durandom iz poznatog djela pod nazivom „Učenje o Vijetnamu (Connaissance du Vietnam)“, objavljeno 1954. u Hanoju. PIERRE HUARD - Pionir tehnološke vietnamienne (Pionir u vijetnamskoj tehnologiji) - Henri Oger - BEFEO - TL VII 1970, str. 215,217.
(5) U vezi smo sa ta dva skupa u dvije sjajne biblioteke: Hanojska nacionalna biblioteka (1985.) i Saigon nacionalnu biblioteku (1962.). Ovaj posljednji skup i dalje se čuva kao arhiva u Biblioteci općih nauka u gradu Ho Ši Minu (Videli smo ga opet 1984.).
(6) Ovi brojevi su dobijeni pomoću naše vlastite statistike.
VIDI VIŠE:
◊ TEHNIKA ANIMANATA - 1. dio: Kako je otkriven i imenovan ovaj skup dokumenata?
BAN TU THU
11 / 2019