CHỮ NÔM ili Bivša vijetnamska skripta i njeni dosadašnji prilozi vijetnamskoj književnosti - Odjeljak 1

Hits: 1486

Nguyễn Khắc-Kham^*

    Chữ Nôm (Chữ 'pismo,' i nôm / nam 'jug, vijetnamski') je ime koje su Vijetnamci dali jednom od svoja dva bivša sistema pisanja, nastalih modifikacijom kineskih znakova. Tako se zvalo, za razliku od Chữ Hána ili Han kineskog pisma¹ i Chữ Nho-u ili scenariju vijetnamskih učenjaka konfucijanizma. U drugoj konotaciji, znači demotski or vulgarna skripta in tradicionalni Vijetnam.²

Scenarij Rođenje Nom^**

   Datum njegovog izuma do sada nije utvrđen izvan polemike. Prema Ngô Thì Nhậm 吴 時 任 (1726-1780) "naš nacionalni jezik najviše se upotrebljavao od Thuyêna. "³ Thuyên bio Nguyễn Thuyên 阮 詮, učenjak koji je živio krajem trinaestog vijeka, pod Trần dinastija. „Doktorirao je za vladavine cara Trần Thái Tôn 陳 太 宗 (1225-1257). U jesen 1282. godine, dok je bio na mjestu ministra pravde, naredio ga je car Trần Nhân Tôn 陳 仁 宗 napisati poruku krokodilu koji je stigao do Crvene rijeke. Nakon što je njegovo pisanje otjeralo životinju, car mu je dozvolio da promijeni prezime Nguyễn 阮 to Han 韓, jer se sličan incident dogodio i ranije u Kini sa pesnikom-učenjakom Hàn Yu 韓 愈 (768-824). Anegdota je bila povezana u Khâm định Việtsử Thông-giám Cương mục 欽 定 越 史 通 鑑 綱 目, b.7 str.26a⁴ prema kojem, Hàn Thuyên bio vješt u pisanju Shih fu, i mnogi su se okušali po njemu.⁵

    Na temelju tih činjenica Hàn Thuyên za kojeg se tvrdilo da je izumitelj Chữ Nôm. Takvo je mišljenje bilo P. Pelliot⁶ i H. Maspero. Potonji koji je dijelio P. Pelliotstavova, spominje se i stela otkrivena u Hộ Thành sơn, Ninh Binh provincija, Severni Vijetnam.⁷ Ova stela nosila je natpis iz 1343. godine i na kojem se moglo pročitati dvadeset imena vijetnamskog sela i zaseoka u Chữ Nôm.

    Prethodna hipoteza nije prihvaćena bez rezerve od strane ostalih učenjaka. Nguyễn văn Tố pretpostavili da Chữ nôm vjerovatno je postojao već krajem osmog vijeka kada je titula od Bố Cái Ðại Vương 布 蓋 大 王 (Otac i majka naroda) dao je njegov nasljednik i njegovi podanici da Phùng Hưng, koji je 791. svrgnuo tadašnjeg kineskog guvernera i napao Protektorat Annama.⁸ Takvo je mišljenje bilo Dương Quảng Hàm u njegovom Kratka istorija vijetnamske literature.⁹

    Treću hipotezu iznio je 1932. drugi vijetnamski učenjak, Sở Cuồng, koji su to pokušali dokazati Chữ Nôm datira iz Shih-Hsieh 士 燮 (187-226 AD.). Njegovi argumenti počivali su uglavnom na izjavi vijetnamskog učenjaka konfucijanizma pod vladavinom cara Tự-Ðức, poznata pod imenom Nguyễn văn San 阮 文 珊 i pseudonim od Văn-Ð cư-sĩ 文 多 居 士. U svojoj knjizi pod naslovom Ðại-Nam Quốc-ngữ 大 南 國 語, ovaj učenjak je to izjavio Shih Wang , bio je prvi koji je pokušao prevesti kinesku klasiku na vijetnamski koristeći kineske znakove kao fonetske simbole za prepisivanje vijetnamskih izvornih riječi. Među poteškoćama s kojima se navodno susreću Shih Hsieh u svojim pokušajima, naveo je dva primjera: sui chiu 雎 鳩, (osprey) i yang táo 羊 桃, (karambole ili breskve vrbe), kome nije znao koja vrsta ptica i kakvo voće može odgovarati na vijetnamskom. Srẻ Cuồng pretplaćeni na Văn-Ð cư-sĩ mišljenja, premda žali što ovaj autor nije naveo nikakvu referencu na svoju izjavu. U prilog tome iznio je sljedeće argumente:

1) U vrijeme Shih Hsieh, kada su prvi vijetnamski napravili kineske studije, oni su mogli razumjeti samo vijetnamski jezik, a njihovi učitelji kineske generacije morali su koristiti takve kineske znakove da imaju zvukove slične vijetnamskim riječima da nauče Vijetnamce kako čitati neke kineske znakove. S druge strane, kako kineski zvukovi i simboli nisu mogli prepisati sve vijetnamske izvorne riječi, tadašnji vijetnamski studenti sigurno su pokušali popuniti upražnjena mjesta kombinirajući različite komponente kineskih znakova kako bi na osnovu takvih principa formirali nove znakove kineskog pisanja kao Hsiai shêng, chiah chieh, I hui-i. Na taj je način to Chữ Nôm je vjerovatno bio osmišljen.

2) Dalje, Shih Hsieh bio rodom iz Kuang-Hsin 廣 信, gde je, prema Ling wai tai ta 嶺 外 代 答, po Chu ch'u Fei 嶺 外 代 答, ispod sung , postojao je od dalekih vremena, lokalni scenarij vrlo sličan vijetnamskom chữ Nôm. U primjerima, ([1] = mali) i ([2] = tiho).

[dva]:      [dva]: 

3) Dvije Vijetnamke 布 Bố, otac i 蓋 Cái, majka kao što je pronađeno u posmrtnom naslovu od Bố-Cai ÐạiVương darovana Phùng-Hưng bili su istorijski najraniji dokazi za upotrebu chữ Nôm u osmom veku. Kasnije, pod Ðinh, Ðại Cồ Việt, službeno ime tadašnjeg Vijetnama uključivalo je i nôm znak 瞿 Cồ. Ispod Trần postojala je vrlo uobičajena upotreba Chữ Nôm kao što pokazuje praksa tadašnjeg ministra suda Hành Khiển , koji je hodao kraljevskim odredbama Chữ nôm kako bi ih ljudi bolje razumjeli.¹⁰

    Svi gore navedeni pogledi imaju svaki dobar poen. Međutim, bilo tko je dovoljno autoritativan da bi mogao biti prihvaćen kao konačan u datumu izuma Chômôma.

    Zapravo, Chữ Nôm, daleko od toga da je pojedinac ponekad zamislio u vijetnamskoj historiji, trebao bi se smatrati proizvodom višestoljetne strpljive i opskurne obrade. Takav je najrazumniji zaključak do kojeg su uglavnom došli naučnici koji su se nedavno bavili istraživanjima Chữ Nôm.

   Kao što je prethodno definisano, Chữ Nôm sastojalo se u osnovi od vijetnamske adaptacije posuđenih kineskih znakova. Prema tome, njegov izum mogao se ostvariti tek u fazi kada se znanje kineskih znakova dovoljno raširilo u Vijetnamu.

    Prvi Vijetnamci koji su zapovijedali uporabom kineskih znakova bili su nekolicina potpuno sinidiziranih intelektualaca. Takav je bio slučaj sa Lý-Tiến 李 進, Lý Cầm 李 琴, Trươn Trọng 張 重 (drugo vek AD). Kasnije su neki od tih intelektualaca došli po kineskim uzorima da prave poezije i proze poezije na kineskom jeziku. Takav je bio slučaj sa Phùng Ðái Tri 馮 戴 知 čiju je pjesničku kompoziciju hvalio kineski car Kao Tsu of T'ang (618-626), KhươCông Phụ 姜 公 輔 proza ​​poezija čiji se još uvijek može naći u kineskim antologijama.¹¹

    U periodu od Han u T'ang neki Chữ Nôm obrasci su možda osmišljeni tako da predstavljaju neke izvorne riječi, posebno imena mjesta, osoba i službene titule u Vijetnamu. Do sada je samo nekoliko ostataka ovih pokušaja nestalo.

    Takvi su 布 Bố i 蓋 Cái prepisala dva kineska znaka čije je vijetnamsko čitanje slično zvucima dvije odgovarajuće vijetnamske riječi.

   Od desetog do trinaestog veka, iako su Vijetnamci stekli nacionalnu nezavisnost od Kine, kinesko pismo je uvek uživalo ekskluzivnu privilegiju ojačanu sistemom državne službe koji je bio uzor po kineskom sistemu.¹² Iz tog razloga vijetnamski intelektualci nastavili su izražavati svoje misli i osjećaje kineskim slovima. Kineskim slovima nisu napisane samo poezije, prozapoezije i istorijski zapisi, već i kraljevski ukazi, spomenici kraljevima, zakoni i propisi itd. Međutim, svi ovi vijetnamski spisi na kineskom pismu možda nisu bili isti kao oni gore spomenuti prvi vijetnamski intelektualci. Oblik je bio kineski, ali supstanca je bila vijetnamska. U drugom pogledu, različiti žanrovi kineske književnosti u kojima su se okušali vijetnamski pisci bile su konačna nabava za predstojeću vijetnamsku književnost u Chữ Nôm. Što se tiče Nôm skripta posebno je zabrinut zbog službene uporabe njih dvojice Nôm likovi 蓋 Bố i 蓋 Cái kasno u osmom stoljeću i onaj od Nôm karakter Cồ u desetom stoljeću su pravi pokazatelji da su neki obrasci Chữ Nôm Vijetnamci su ih osmislili najkasnije od osmog do desetog veka.

   Pored takvih nôm likova kao Bố, Cái, Cồ, drugi su mogli stvoriti otprilike u istim periodima i fonetskom i semantičkom upotrebom kineskih znakova. Na primjer, vijetnamske vijetnamske riječi một (jedan), I ta (Ja, mi) prepisali su kineski znakovi i svojim fonetskim čitanjem. Vijetnamske izvorne riječi, cày, cấy, ruộng, bếp prepisuju se kineskim znakovima 耕, 稼, 田, 灶 i njihovim semantičkim čitanjem.¹³ Što se tiče takvih drugih rafiniranijih obrazaca Chữ Nôm kao one skovane na principima kineskog pisanja hui-i i hsieh-shêngmora da su izmišljeni tek kasnije, vjerovatno nakon što su Kinesko-Vijetnamci poprimili definitivan oblik.¹⁴

    Da rezimiramo, Chữ Nôm nije izumljen preko noći kako bi bio stavljen na raspolaganje Hàn Thuyên za pisanje poezije i proza ​​poezija, ali njen proces formiranja mora da se protezao tokom vekova počevši najkasnije od osmog veka pre nego što je dostigao određeni stepen dovršenosti u okviru Bare . Kasnije su je korisnici sukcesivno poboljšali kruška, do Nguyen prije nego što je dostigao relativnu fiksiranost u tako popularnim pjesmama dugog pripovijedanja kao što je Kim Vân Kiều 金 雲 翹 i Lục Vân Tiên 蓼 雲 仙 itd ...

… Nastavi u odjeljku 2…

VIDI VIŠE:
◊  CHỮ NÔM ili Bivša vijetnamska skripta i njeni dosadašnji prilozi vijetnamskoj književnosti - Odjeljak 2.
◊  CHỮ NÔM ili Bivša vijetnamska skripta i njeni dosadašnji prilozi vijetnamskoj književnosti - Odjeljak 3.

NAPOMENE:
¹  Việt Hán Từ Ðiển Tối Tân 越 漢 辭 典 最 新, Nhà sách Chin Hoa, Saigon 1961, strana 549: Nôm = 喃 字{意 印 < 南 國 的 字 >}. 
²  Việt Nam Tự Ðiển, Hội Khai-Trí Tiến-ứức Khởi-Thảo, Saigon Hanoi, Văn Mới 1954. 370: Nôm = Tiếng nói thông thường của dân Việt Nam đối với chữ Nho. 
³  Ngô Thì Nhậm 吳 時 任, Hải Ðông chí lược " 海 東 誌 略 ". 
⁴ Nguyễn Ðình Hoà, Chữ Nôm, Demokratski sistem pisanja u Vijetnamu, časopis Američkog orijentalnog društva. Svezak 79, broj 4, oktobar 1959. strana 271. 
⁵  詮 海陽 青 林人善 為 詩賦 多 效 之後 為 國 音 詩 曰 韓 律 者 [Nguyen Thuyen iz okruga Thanh Lam, provincija Hai Duong, bio je dobar u poeziji, mnogi su imitirali i kasnije napisali nacionalnu pjesmu.] ( 欽 定 越 史 通鑑 綱目). 
⁶  P. Pelliot, „Premier se nalazi prema izvorima Annamites de l'histoire d'Annam. " BEFO t. IV, strana 621, napomena. 
⁷  H. Maspero, “Etudes sur la phonétique historique de la langue Annamite. Les inicijale”BEFO, t. XII, br. 1, strana 7, napomena 1. 
⁸  Nguyễn Văn Tố “Phan Kế Bính Việt Hán Văn Khảo, Etudes sur la littérature Sino-Annamite 2 uredi. "(Hanoj, Editions du Trung-Bắc Tân Văn, 1930. u 8, 175 str.) BEFO, t. XXX, 1930, br. 1-2 Janvier-Juin, str. 141-146. 
⁹  Dương Quảng Hàm, Việt Nam Văn-Học Sử-Yếu, u lứn thứ bảy, Bộ Quốc Gia Giáo Dục, Saigon 1960, strana 101. 
¹⁰  Sở Cuồng, “Chữ nôm với chữ Quốc Ngữ. " Nam Phong, br. 172, maj 1932., str. 495-498. 
¹¹  Nguyễn Ðổng Chi, Việt Nam Cổ Văn Học Sử, Hàn Thuyên, Hanoi, 1942, str. 87-91. 
¹²  Najranija sjednica ispita državne službe u Vijetnamu datira iz 1075. godine pod nazivom Lý Nhân Tôn (1072-1127). Vidi Trần Trọng Kim, Việt Nam Sử Lược, u lứn thứ Nhất Trung Bắc Tân Văn, Hanoi 1920, strana 81. 
¹³  Nguyễn Quang Xỹ, Vũ Văn Kính, Tự-Ðiển Chữ Nôm, Trung Tâm Học Liệu, Saigon 1971. 
¹⁴  H. Maspero, “Le dialecte de Tch'ang Ngan”, BEFO, 1920. Mineya Toru, 三 根 谷 徹, 越南 漢字 音 の 研究 [Nghiên cứu âm đọc chữ Hán ở Việt Nam], 東洋 文庫, 昭和 47 godina 3 mjesec 25dan.

NAPOMENE:
* Nguyễn Khắc Kham (23/12/1910, Hanoj ​​- ), olovka Lãng Xuyên i Lãng Hồ, profesor Emeritus, posjeduju licencu ès-Lettres (Sorbona, Francuska, 1934) i licencu en Droit (Pravni fakultet u Parizu 1934. godine), predaje u Gia-Long, Thăng-Long, Văn-Lang, Hoài-Ðức (privatne srednje škole) i Chu Văn-An (javna gimnazija) u Hanoju (1937-1946), predaje na Univerzitetu u Hanoju, Fakultet za pisma (1952-1954), i Pétrus Ký i Chu Văn-An (javne srednje škole) u Saigonu, profesor na Univerzitetu Saigon, Fakultetu za slova i Pedagoški fakultet (1954-1967), bio je gostujući profesor na Tokijskom univerzitetu stranih studija (1967-1973), služio kao gostujući istraživač na seminaru Ostasiatisches, Frankfurt (1966-1967), i kao vršilac dužnosti direktora Instituta za istorijska istraživanja; Direktor za kulturna pitanja; Generalni sekretar Vijetnamske nacionalne komisije za UNESCO; Direktor Nacionalnih arhiva i biblioteka dobio je medalju za obrazovanje i kulturu vijetnamskog Ministarstva obrazovanja, bio je član Savjetodavnog odbora jugoistočne Azije, međunarodnog kvartalnog, Univerziteta Južni Ilinois (SIU) u Carbondaleu (1969-1974), bio je sukcesivni saradnik u Centru za studije južne i jugoistočne Azije i Centru za studije jugoistočne Azije, Univerzitetu u Kaliforniji u Berkliju (1982-1991), član ISA (Nezavisni stipendisti Azije, neprofitna, nestranačka, profesionalna organizacija), Berkeley, Kalifornija u SAD-u (1982-2000), i član Odbora savjetnika Instituta za vijetnamske studije, Garden Grove, Kalifornija (1982-danas).

** Naslov odjeljaka, podebljanih tekstova i istaknute slike u obliku sepije postavio je Ban Tu Thu - thanhdiavietnamhoc.com
◊ Izvor: Institut za sino-nomske studije.

BAN TU THƯ
03 / 2020