Studije Svete zemlje Vijetnama

INTERNET STVARI ZA VIETNAMSKE STUDIJE

an-duong-vuong-lac-long-quan-holylandvietnamstudies.com
OSOBE 

AN DƯƠNG VƯƠNG (257 pne-179 pne, 78 godina)

3963 Pregleda

Hits: 517

     AN DƯƠNG VƯƠNG (257. pne. - 179. pne., 78 godina) je bio kralj i jedini vladar kraljevstvo Âu Lạc, klasična antička država sa središtem u Delta reke Red River. Kao vođa Âu Việt plemena, pobijedio je posljednjeg King kralj od država Văn Lang i ujedinio svoj narod - poznat kao Lạc Việt - sa svojim narodom Âu Việt. An Dương Vương je pobjegao i počinio samoubistvo nakon rata sa Nanyue snage 179. pne.

biografija

Origin

       Ton je prethodnik ove figure „oblačno”Budući da su jedini podaci koje pružaju pisani računi njegovo ime, koje ga izgleda asocira na drevna država Shu u onome što je sada Sichuan, osvojio Dinastija Qin 316. pne.1,2 Ovo je takođe bilo tradicionalno viđenje Kineski i Vijetnamski istoričari. Međutim, postoje neki problemi svojstveni prihvaćanju ovog tradicionalnog stava.3 Mnoge hronike, uključujući Evidencija vanjskih teritorija provincije Jiao,4 Đại Việt sử lược, Đại Việt sử ký toàn thư izjavio da jeste Šu princ (ms. "蜀 王 子", doslovno značenje: "sin kralja Shu“), Ali nisu mogli precizno opisati njegovo porijeklo. Kasniji istoričari imali su nijansiraniji pogled. In Khâm định Việt sử Thông giám cương mục, pisci su izrazili sumnju u Porijeklo kralja An Dương Vươnga, tvrdeći da je za a Šu princ da pređu hiljade kilometara, kroz šume, da napadnu mnoge države Văn Lang.5 1963. usmena predaja o Taj ljudi in Visok kao pod nazivom “Cẩu chủa cheng vùa”Je zabilježeno. 1,6 Prema ovom izvještaju, krajem Dinastija Hồng Bàng, postojalo je kraljevstvo zvano Nam Cương (lit.“južna granica“) U današnje vrijeme Visok kao i Guangxi.1 Sastojalo se od 10 regija, u kojima je kralj boravio u središnjoj (današnja provincija Cao BằngOstalih devet regija bilo je pod kontrolom devet gospodara.7 dok Otac kralja An Dương Vươnga (Thục Chế Died 制) umro, bio je još dijete; ipak, njegova mu je inteligencija omogućila da zadrži prijestolje i svi su se gospodari predali. Nam Cương postajao sve moćniji dok Văn Lang postao slab.1,6 Nakon toga, napao je Văn Lang i osnovao državu Âu Lạc. Priču podržavaju mnogi ostaci, relikvije i imena mjesta u Pokrajina Cao Bằng. Pretpostavka o njegovom porijeklu kao lokalnog stanovnika odrazila se i u raznim bajkama, registrima, obožavanjima i narodnim sjećanjima.

Osnivanje Âu Lạc-a

      Prior to Kineska dominacija u regiji, sjevernoj i sjeverno-centralni Vijetnam je vladao Lạc kraljevi (Hùng kraljevi) kojima je služio Lạc hầu i Lạc tướng.8 Otprilike u 257 pne., Bili su pripojeni Âu Việt, država Nam Cương, koji su naseljavali u južnom dijelu Rijeka Zuo, sliv sliva Ti River i uzvodno područje Rijeka Lô, rijeka Gâm, I Rijeka Cầu.9,10 Vođa Âu Việt, THỤC PHÁN, svrgnuo je posljednjeg Hùng kraljevi, i ujedinio je dva kraljevstva pod imenom Âu Lạc, proglašavajući se Kralj An Dương (An Dương Vương).1

Izgradnja citadele Cổ Loa

     King AN DƯƠNG je osnovao glavni grad Âu Lạc in Tây Vu, gdje se gradi utvrđena tvrđava, koja je u povijesti poznata kao Cổ Loa.11 Bilo je to prvo političko središte Vijetnamska civilizacija predsinitsko doba,12 s vanjskim nasipom koji se prostire na 600 hektara,13,14 jedno od najvećih prapovijesnih naselja Jugoistočna Azija.15 Ime "Cổ Loa“Je Kinesko-vijetnamski čitanje 古 螺 ( Srednjokineski (ZS) kuoX-luɑ > Standardni kineski: Gǔ Luó), što doslovno znači „Ancient Conch“. Prema Crna Ljubav [Beskrajna Ljubav] Toàn Thư, kaštel je u obliku školjke,16 odražavajući višeslojnu strukturu kaštela sa koncentričnim bedemima i opkopima.17

       Tdogađaji povezani sa izgradnjom ove kaštele u obliku spirale pamte se u legendi o zlatnoj kornjači. Prema ovoj legendi, kada se gradila kaštela, sav posao obavljen danju misteriozno je poništavao tokom noći grupa duhova koji su nastojali da se osvete za sina prethodnog kralja.18 Lokalne duhove predvodila je hiljadu godina stara bijela piletina smještena u blizini Planina Tam Đo. Kralj je tada zapalio tamjan, molio se i prizivao bogove da mu pomognu. Kao odgovor na njegovu molbu, džinovska zlatna kornjača iznenada je izronila iz vode, pokorila bijelu piletinu i zaštitila ga do završetka citadele. Kad je otišao, dao je jednu od svojih kandži i naredio kralju da je koristi kao okidač samostrela, uz uvjerenje da bi s njom mogao biti nepobjediv.

       King Naručen AN D commissNG Cao Lo (ili Cao Thông) konstruisati samostrel i krstiti ga “Svetog samostrela natprirodno svijetleće zlatne kandže"(nỏ thần), u kojem bi jedan hitac mogao ubiti 300 ljudi.8,18 Prema istoričar KW Taylor, čini se da je samostrel, zajedno s riječju za njega, predstavljen Kina od Austroazijski narodi na jugu tokom trećeg ili četvrtog vijeka pne.18 Brzo je postao dio Kineski arsenal; njegov okidački mehanizam bio je sposoban izdržati visoki pritisak i ispuštati strelu s većom snagom nego bilo koja druga vrsta luka. Otkopana su dva bronzana okidačka mehanizma Vijetnam; većina mehanizama je vjerovatno napravljena od bambusa.

Rat sa Nanyueom

      In 204. pne, u panyu (sada Guangzhou), ZHAO TUO, a rodom iz Zhendinga,19,20 u država Zhao (današnji Hebei), osnovao kraljevstvo Nanyue.21 TAYLOR (1983) je vjerovao za vrijeme kada Nanyue i Âu Lạc koegzistirali, Âu Lạc privremeno priznao suverenost Nanyue, nego umjesto da to implicira Nanyue vršili bilo kakav stvarni autoritet nad njima, ovo je jednostavno predstavljalo njihov uzajamno anti-hansko raspoloženje. Kao mirni odnosi sa Han su obnovljeni, Nanyuein utjecaj više Âu Lạc istekao. Vojska Zhao Tuo stvorio da se suprotstavi Han je sada bio dostupan za raspoređivanje protiv Âu Lạc.22

      Tdetalji kampanje nisu autentično zabilježeni. Zhao Tuorani padovi i eventualna pobjeda protiv Kralj An Dương bili spomenuti u Evidencija vanjskih teritorija provincije Jiao.4 Evidencija Veliki istoričar nije spomenuo Kralj An Duong niti Zhao Tuo vojno osvajanje Âu Lạc-a; samo to nakon Smrt carice Lü (180. p.n.e.), ZHAO TUO koristio je vlastite trupe za prijetnju i koristio bogatstvo za podmićivanje Minyue, u Western Ou, A Luo u podnošenje.23 Međutim, kampanja je nadahnula legendu čija je tema prenošenje samostrela kornjače kandžijom Kralj An Duong to Zhao Tuo. Prema ovoj legendi, vlasništvo nad samostrelom dalo je političku moć: „Onaj ko je u stanju da drži ovaj samostrel vlada carstvom; onaj koji ne može držati ovaj samostrel, propast će. "24,25,26

       Uneuspješan na bojnom polju, ZHAO TUO zatražio je primirje i poslao sina Zhong Shi predati Kralj An Dương da mu služim.27,25 Eto, on i Kći kralja An Duonga, MỴ CHÂU, zaljubili se i vjenčali.25,28 Ostaci matrilokalne organizacije zahtijevali su od muža da živi u rezidenciji porodice svoje supruge.29 Kao rezultat, boravili su u Duongov dvor do Zhong Shi uspeo da otkrije tajne i strategije kralja An Dươnga.29 U međuvremenu, Kralj DUONG liječen Cao Lo s nepoštovanjem i napustio ga je.30

       ZHONG SHI je imao Mỵ Châu pokažite mu sveti samostrel, na trenutak je potajno promijenio njegov okidač, neutralizirajući njegove posebne moći i čineći ga beskorisnim.28 Zatim je zatražio da se vrati ocu, koji je nakon toga pokrenuo novi napad na njega Âu Lạc i ovaj put poražen Kralj An Dương.29 Istorija bilježi da je u svom porazu kralj skočio u okean da izvrši samoubistvo. U nekim verzijama, kornjača mu je rekla o izdaji svoje kćeri i ubila je kćer zbog njenog izdaje prije nego što se ubio. Legenda, međutim, otkriva da je zlatna kornjača izronila iz vode i odvela je u vodeno carstvo.25 Postoji i tradicija da je King bježao na jug do današnjih dana Nghệ An provincija, gradeći novu kaštelu i vladao do njegove smrti.31

        Fiz arheoloških nalaza u Cổ Loa, moguće je da vojne tehnologije iz Zaraćene države je prebačen u region s nizom oružja analognog savremenoj vojsci u Kina, sugerirajući da je natprirodni samostrel možda bio vrsta „novi model vojske”Trenirao i zapovijedao Cao Thông, koji je bio "više nije na snazi”Bez njegovog uputstva.32

nasljedstvo

     Vietnamski povjesničari obično na glavne događaje ove ere gledaju kao na korijene povijesnih činjenica. Međutim, tumačenje i pomirenje povijesti tog razdoblja postavljeno je, a ponekad i protiv istorija sovjetskog tumačenja istorije.33 The glavni grad kralja An Dương-a, CỔ LOA, bilo je prvo političko središte Vijetnamska civilizacija predsinitsko doba.12 Lokalitet se sastoji od dva vanjska kompleta bedema i kaštela s unutarnje strane, pravokutnog oblika. Opkopi se sastoje od niza potoka, uključujući i Rijeka Hoang Giang i mrežu jezera koja su to pružala Cổ Loa sa zaštitom i navigacijom.34 Kim procjenjuje se populacija od Co Loa moguće je da se kretalo od 5,000 do oko 10,000 stanovnika.35

reference

  1. TAYLOR 1983, str. 19.
  2. TERRY F. KLEEMAN 1998, str. 24.
  3. O'HARROW 1979, str. 148.
  4. Kako se citira u Komentar Li Daoyuana na Water Classic, Vol. 37
  5. Khâm định Việt sử Thông giám cương mục (欽 定 越 史 通 鑑 目 目)
  6. ĐÀO DUY ANH 2016, str. 30.
  7. ĐÀO DUY ANH 2016, str. 29.
  8. KELLEY 2014, str. 88.
  9. ĐÀO DUY ANH 2016, str. 31.
  10. DEMATTÈ 2015, str. 622-624.
  11. TAYLOR 2013, str. 14.
  12. MIKSIC & YIAN 2016, str. 111.
  13. MIKSIC & YIAN 2016, str. 156.
  14. KIM, LAI & TRINH 2010, str. 1013.
  15. KIM 2020, str. 231.
  16. NGÔ SĨ LIÊN i dr., Crna Ljubav [Beskrajna Ljubav] Toàn Thư "An Dương Vương”Citat:„ 王 於 是 築 城 于 越 裳 ， 廣 千 丈 ， 盤 旋 如 螺 形 故 號 螺 城 ”tr:“Kralj je tada sagradio tvrđavu u Việt Thườngu, široku hiljadu zhang, koja se kovitlala i kovitlala se poput oblika školjke. Stoga je nazvana Citadela Konha. "
  17. KIERNAN, BEN (2017). Việt Nam: povijest od najstarijih vremena do danas. Oxford University Press. str. 34.
  18. TAYLOR 1983, str. 21.
  19. WATSON 1961, str. 239.
  20. YU 1986, str. 451–452.
  21. LOEWE 1986, str. 128.
  22. TAYLOR 1983, str. 24.
  23. WATSON 1961, str. 241.
  24. IME C. KIM 2015, str. 5.
  25. TAYLOR 1983, str. 25.
  26. GEORGE E. DUTTON 2006, str. 70.
  27. LEEMING 2001, str. 193.
  28. KELLEY 2014, str. 89.
  29. TAYLOR 2013, str. 15.
  30. TAYLOR 2013, str. 16.
  31. TAYLOR 1983, str. 317.
  32. TAYLOR 2013, str. 16-17.
  33. PATRICIA M. PELLEY - Postkolonijalni Vijetnam: nove istorije nacionalne prošlosti - Stranica 50 2002 “koji su se više oslanjali na Lenjinov rad - ponajviše Trần Quốc Vượng, Hà Văn Tấn i Phan Huy Lê - objavili su dvije prelomne studije, Primitivni komunizam i Istorija feudalizma, iz kojih su upadljivo izostavili ... ..procedura umjesto izravno iz primitivni komunizam do feudalizma. Inspirirani Lenjinovim tvrdnjama o slavenskim zemljama, povjesničari sa sveučilišta inzistirali su na tome da su počevši od kraljeva Hùng i kraljevstva Văn Lang ... za vrijeme vladavine An Dương Vươnga, koji je vladao kraljevinom Âu Lạc, pa sve do ranih faza Kineska okupacija (drugim riječima od 2879. p. N. E. Do 43. n. E.) Vijetnamsko društvo temeljilo se na primitivnom komunizmu "
  34. HIGHAM 1996, str. 122.
  35. KIM 2015, str. 219-220.

bibliografija

  1. BALDANZA, KATLENE (2016). Ming Kina i Vijetnam: pregovaranje o granicama u ranoj modernoj Aziji. Cambridge University Press. ISBN 978-1-316-44055-1.
  2. BRINDLEY, ERICA (2015). Drevna Kina i Yue: Percepcije i identiteti na južnoj granici, C.400 BCE-50 CE. Cambridge University Press. ISBN 978-110-70847-8-0.
  3. BUTTINGER, JOSEPH (1958). Manji zmaj: politička istorija Vijetnama. Praeger Publishers.
  4. CHAPUIS, OSCAR (1995). Istorija Vijetnama: od Hong Banga do Tu Duca. Greenwood Press. ISBN 03132-9-622-7.
  5. DEMATTÈ, PAOLA (juni 2015.). “Putovanje i pejzaž: stenska umjetnost doline rijeke Zuo u autonomnoj regiji Guangxi Zhuang, Kina“. Antika. 89 (345): 613–628. doi: 10.15184 / aqy.2014.49.
  6. DE VOS, GEORGE A .; SLOTE, WALTER H., ur. (1998). Konfucijanizam i porodica. Državno sveučilište New York Press. ISBN 978-0-791-43735-3.
  7. GEORGE E. DUTTON (2006). Ustanak sina Tay: Društvo i pobuna u Vijetnamu iz osamnaestog vijeka. Press of University of Hawaii. ISBN 978-0-82482-984-1.
  8. DUTTON, GEORGE; WERNER, JAYNE; WHITMORE, JOHN K., ur. (2012). Izvori vijetnamske tradicije. Uvod u azijske civilizacije. Columbia University Press. ISBN 978-0-231-13862-8.
  9. ĐÀO DUY ANH (2016) [Prvi put objavljeno 1964]. Đất nước Việt Nam qua các đời: nghiên cứu địa lý học lịch sử Việt Nam (na vijetnamskom). Nha Nam. ISBN 978-604-94-8700-2.
  10. ĐÀO DUY ANH (2020) [Prvi put objavljeno 1958]. Lịch sử Việt Nam: Từ nguồn gốc đến cuối thế kỷ XIX (na vijetnamskom). Izdavačka kuća Hanoi. ISBN 978-604-556-114-0.
  11. FERLUS, Michael (2009). “Sloj Dongsonian rječnika na vijetnamskom“. Časopis Lingvističkog društva jugoistočne Azije. 1: 95–108.
  12. HOÀNG, ANH TUẤN (2007). Svila za srebro: holandsko-vijetnamski odnosi ; 1637 - 1700. BRIL. ISBN 978-90-04-15601-2.
  13. HIGHAM, CHARLES (1989). Arheologija kopnene jugoistočne Azije. Cambridge University Press.
  14. HIGHAM, CHARLES (1996). Bronzano doba jugoistočne Azije. Cambridge University Press. ISBN 0-521-56505-7.
  15. KELLEY, LIAM C. (2014), “Konstruiranje lokalnih pripovijesti: duhovi, snovi i proročanstva u srednjovjekovnoj delti Crvene rijeke“, U ANDERSONU, JAMES A .; WHITMORE, JOHN K. (ur.), Kineski susreti na jugu i jugozapadu: reformiranje vatrene granice tokom dva milenijuma, Sjedinjene Države: Brills, str. 78–106
  16. KIERNAN, BEN (2019). Việt Nam: povijest od najstarijih vremena do danas. Oxford University Press. ISBN 978-0-190-05379-6.
  17. KIM, IME C .; LAI, VAN TOI; TRINH, HOANG HIEP (2010). “Co Loa: istraga drevne prijestolnice Vijetnama“. Antika. 84 (326): 1011–1027. doi: 10.1017 / S0003598X00067041. S2CID 162065918.
  18. KIM, NAM C. (2015). Poreklo drevnog Vijetnama. Oxford University Press. ISBN 978-0-199-98089-5.
  19. KIM, NAM C. (2020), “Put ka hitnoj društvenoj složenosti i državnoj moći: pogled iz jugoistočne Azije“, U BONDARENKO, DMITRI M .; KOWALEWSKI, STEPHEN A .; MALI, DAVID B. (ur.), Evolucija socijalnih institucija. World-Systems Evolution and Global Futures, Springer Publishing, str. 225–253, doi: 10.1007 / 978-3-030-51437-2_10, ISBN 978-3-030-51436-5
  20. LEEMING, DAVID (2001.). Rječnik azijske mitologije. Oxford University Press. ISBN 9780195120523.
  21. LI, TANA (2011), “Geopolitički pregled“, U LI, TANA; ANDERSON, JAMES A. (ur.), Zaljev Tongking kroz istoriju, Pennsylvania: University of Pennsylvania Press, str. 1–25
  22. LI, TANA (2011), “Jiaozhi (Giao Chỉ) u zaljevu Tongking u razdoblju Han“, U LI, TANA; ANDERSON, JAMES A. (ur.), Zaljev Tongking kroz istoriju, Pennsylvania: University of Pennsylvania Press, str. 39–53, ISBN 978-0-812-20502-2
  23. LOEWE, Michael (1986), “Bivša dinastija Han“, U TWITCHETT, DENIS C .; FAIRBANK, JOHN KING (ur.), Kineska istorija Kine: Tom 1, Carstva Ch'in i Han, 221 BC-AD 220, Cambridge: Cambridge University Press, str. 110–128
  24. MCLEOD, MARK; NGUYEN, THI DIEU (2001.). Kultura i običaji Vijetnama. Greenwood (objavljeno 30. juna 2001). ISBN 978-0-313-36113-5.
  25. MIKŠIĆ, JOHN NORMAN; YIAN, GO GEOK (2016). Drevna jugoistočna Azija. Taylor i Francis. ISBN 978-1-317-27903-7.
  26. MILBURN, OLIVIA (2010). Slava Yue-a: komentarirani prijevod Yuejue shu-a. Sinica Leidensia. 93. Brill Publishers. ISBN 978-90474-4-399-5.
  27. O'HARROW, STEPHEN (1979). “Od Co-loe do pobune sestara Trung: Vijetnam kao što su to pronašli Kinezi“. Azijske perspektive. 22 (2): 140–164. JSTOR 42928006 - putem JSTOR-a.
  28. JAMIESON, NEIL L. (1995). Razumevanje Vijetnama. University of California Press. ISBN 9780520201576.
  29. SARDESAI, DR (2005.). Vijetnam, prošlost i sadašnjost. Izdavaštvo Avalon. ISBN 978-0-813-34308-2.
  30. SCHAFER, EDWARD HETZEL (1967.), Ptica Vermilion: T'ang slike juga, Los Angeles: Press of University of California
  31. TAYLOR, KEITH WELLER (1983). Rođenje Vijetnama. University of California Press. ISBN 978-0-520-07417-0.
  32. TAYLOR, KEITH WELLER (2013). Istorija Vijetnamaca. Cambridge University Press. ISBN 978-0-521-87586-8.
  33. TERRY F. KLEEMAN (1998). Ta Chʻeng, Veliko savršenstvo - religija i etnička pripadnost u kineskom milenijskom kraljevstvu. Press of University of Hawaii. ISBN 0-8248-1800-8.
  34. WATSON, BURTON (1961). Zapisi velikog istoričara Kine. Columbia University Press.
  35. WU, CHUNMING; ROLETT, BARRY VLADIMIR (2019). Praistorijske pomorske kulture i pomorstvo u istočnoj Aziji. Springer Singapur. ISBN 978-9813292567.
  36. YU, YING-SHIH (1986.), “Han spoljni odnosi“, U TWITCHETT, DENIS C .; FAIRBANK, JOHN KING (ur.), Kineska istorija Kine: Tom 1, Carstva Ch'in i Han, 221 BC-AD 220, Cambridge: Cambridge University Press, str. 377-463.

NAPOMENE :
◊ Izvori:  wikipedia.com.
Title Naslov zaglavlja, citati, velika slova, podebljano, kurziv, istaknuta sepija slika postavljena je od Ban Tu Thư - thanhdiavietnamhoc.com

BAN TU THƯ
6 / 2021

(Posjećeno 2,016 puta, 2 posjeta danas)
Post Views: 4,158