GIA ĐINH - Cochinchina

Hits: 523

MARCEL BERNANOISE¹

I. Fizička geografija

SITUACIJA

     Pokrajina Giadinh [Gia Định] nalazi se na istoku Cochin-Kine i prostire se duž rijeke Saigon [Sai Gòn] za udaljenost od oko 100 kilometara od granice pokrajine Tayninh [Taj Nin] u zaljev Ganh Rai, na Istočnom moru. Gradovi Saigon [Sai Gòn] i Cho Lon [Chợ Lớn] koja je nekad pripadala provinciji Giadinh [Gia Định], odvojeni su od toga otkad su postali Općine. Površinsko područje pokrajine je više od 180.000 hektara.

    Pokrajine koje graniče sa Giadinh [Gia Định] su: na sjeveru, provincija Thudaumot [Thủ Đầu Một], na istoku, provincijama od Bienhoa [Biên Hoà] i Baria [Bà Rịa]; na jugu i zapadu, provincijama od Gocong [Gò Công], Cho Lon [Chợ Lớn] i Tayninh [Taj Nin].

II. Administrativna geografija

    Na čelu provincije (kao i u svim ostalim provincijama Cochin-Kina) postoji glavni administrator pokrajine, potpomognut zamjenikom-administratorom, koji ga po potrebi zastupa, pod izravnom nadležnošću guvernera Kolonije. Šefu provincije pomaže savjetovalište, koje se naziva vijećem provincije, a pod neposrednom naredbom administratora nalaze se administrativni delegati, poglavari i zamjenici poglavara kantona i gradonačelnici okruga. Pokrajina Giadinh [Gia Định] sastoji se od 4 delegacije (Govap [Gò Vấp], Thuduc [Thủ Đức], Hocmon [Hốc Môn], Nhabe [Nhà Bè]), 17 kantona i 166 okruga.

III. Ekonomska geografija

POLJOPRIVREDA

    Na teritoriji Giadinh [Gia Định] podijeljen je u dva različita paita. a) Niže ležeći okruzi obuhvataju čitavu deltu rijeke Sajgon, koja se proteže praktično od Saigon [Sai Gòn] do mora. b) Visoko ležeći pješčani dijelovi protežu se od Saigon [Sai Gòn] do granica pokrajina Tayninh [Taj Nin] i Bienhoa [Biên Hoà]. Ova dva prirodna odjela korespondiraju s dva različita poljoprivredna okruga prema prirodi proizvodnje. Okruga u nizu su uglavnom riža koja raste. Ali četvrti u blizini mora preplavljene su bočastom vodom i prekrivene paludalnim šumama; uglavnom mangroves. Viši okruzi su gotovo u potpunosti kultivirani, izuzev močvarnog područja Cau An Ha [Cầu An Hạ]. Oko velikih gradova Giadinh [Gia Định], Govap [Go Vap], Thuduc [Čet Duc] i Hocmon [Hốc Môn], zemlja je mnogo podijeljena na male parcele i stekla je veliku vrijednost. Glavni uzgoj je riža, šećerna trska i duhan. Uzgoj riže opada iz godine u godinu, čineći tako isplativije sadnje šećerne trske i duhana. Među sekundarnim uzgojem nalazi se tržišno vrtlarstvo, čiji se proizvodi lako odlažu na tržištima Saigon [Sai Gòn] i Cho Lon [Chợ Lớn], ananas, voće, kukuruz, orah, kupus, palma, čaj, kakao, papar itd. Na kraju, jedan od glavnih izvora poljoprivrednog bogatstva su prilično važne hevee (guma) plantaže.

INDUSTRIJA

    To uglavnom predstavljaju brojne električne i parne mašine za dekortifikaciju, kao i rafinerije šećera, pilane, neke farbarske tvornice i keramike. Nadalje, postoje kamenolomi granita i kasnijih granita, mlinovi papira i velika destilerija Thuduc [Čet Duc], i ribarstvo na obali.

PUTOVI I PREVOZ

    Pokrajina Giadinh [Gia Định] ima važno mrežno prometovanje u ukupnoj vrijednosti preko 500 km. klasificiranih ruta, i preko 1200km. seoskih metaliziranih puteva ili nerazvrstanih nasipa. U zemlju se kreće željeznicom iz koje Saigon [Sai Gòn] do Nhatrang [Nha Trang] (Annam [An Nam]), električnim tramvajem iz Saigon [Sai Gòn] do Govapa i parnim tramvajem od Govapa do Hocmona i od Govap [Go Vap] do Laithieu [Lai Thieu] (Thudaumot [Thủ Dầu Một]). Pokrajina takođe nudi brojne usluge auto-automobila. Nadalje, prijevoz vodom osigurana je iz kompanije "Messageries Fluviales" iz Cochin-Kine između Saigon [Sai Gòn], Rt St. Jacques i Baria [Bà Rịa], poziva na Thit [An Thít] i Cangio [Can Gio].

SIGHTS

    O ovoj temi ne postoji ništa posebno zanimljivo. Postoji samo nekoliko istorijskih spomenika koje je potrebno posjetiti: 1) Francuski spomenik podignut na Chi Hoa [Chí Hoà], u znak sjećanja na bitku tog imena. 2) Grobnica potporučnika Larenierea Francuske mornarice, postavljena blizu prolaza Tayninh [Taj Nin] cesta. 3) Grobnica episkopa Adrana podignut od cara Gia Long [Gia Long], kao svjedočanstvo pobožne zahvalnosti Monseigneur Pigneau de Bahaine. 4) Pagoda i grobnica Le Van Duyet [Lê Văn Duyệt], zvani Veliki evnuh, carski maršal i bivši annamitski guverner Kohin-Kine (okrenut gradskoj vijećnici Giadinh [Gia Định]). 5) grobnica od Le Van Phong [Le Van Phong], brat od Le Van Duyet [Lê Văn Duyệt] (u selu Tan Son Nhut [Tân Sơn Nhứt]). 6) Grobnica od Vo Tanh [Võ Tánh], takođe maršal od Gia Long [Gia Long] (u selu Phu Nhuan [Phú Nhuận]). 7) Grobnica Vo Di Nguy [Võ Di Nguy], pratilac u naručju Gia Long [Gia Long] (u selu Phu Nhuan [Phú Nhuận]).

VI. istorija

    Giadinh [Gia Định] je ime koje su prvi Annamitovi dali onom dijelu zemlje kroz koji je prošla rijeka Saigon [Sai Gòn] protoka. Kasnije car Gia Long [Gia Long] službeno je to ime dao cijelom teritoriju između rijeka Saigon i Mekong, od kojih je Saigon bio glavni grad. Njegov nasljednik, Minh Mang [Minh Mạng], prilikom organizovanja Donje Kočine-Kine, dala je isto ime provinciji koja uključuje u svoje granice današnje provincije Tayninh [Taj Nin], Cho Lon [Chợ Lớn], Gocong [Gò Công], i dio provincije Tanan [Tan An]. Ova je provincija zadržala ime tokom prvih godina francuske okupacije, ali još od 1871. godine podlijegala je različitim teritorijalnim preinakama. Svedeno otprilike na sadašnju veličinu, pokrajina je naizmenično dobila ime glavnog grada: Superintendance od Saigon [Sai Gòn], i okrug od Saigon [Sai Gòn]. 1874. sjedište okruga prebačeno je u Binh Hoa Xa [Bình Hoà Xá], selo na periferiji, na lijevoj obali rijeke 'Lavina' i još uvijek je glavni grad pokrajine. Konačno, od 1889. godine imenovanje okruga preinačeno je u pokrajinsko. Ne dirajući ni u kakve detalje koji su Francuzi okupirali koloniju, može se reći da je istorija pokrajine Giadinh [Gia Định] je usko povezan s poviješću Cochin-Kine. Ova okolnost objašnjava se njenom geografskom situacijom na ušću rijeke Saigon [Sai Gòn].

BAN TU THƯ
12 / 2019

BILJEŠKA:
1: Marcel Georges Bernanoise (1884-1952) - Slikar, rođen je u Valenciennesu - najsjevernijoj regiji Francuske. Sažetak života i karijere:
+ 1905-1920: Rad u Indokini i zadužen za misiju kod guvernera Indokine;
+ 1910: nastavnik u Francuskoj školi za Daleki istok;
+ 1913 .: Studiranje autohtonih umjetnosti i objavljivanje niza znanstvenih članaka;
+ 1920: Vratio se u Francusku i organizovao umjetničke izložbe u Nancyju (1928), Parizu (1929) - pejzažne slike o Loreni, Pirinejima, Parizu, Midiju, Villefranche-sur-meru, Saint-Tropezu, Ytaliji, kao i neke suvenire sa Dalekog Istoka;
+ 1922: objavljivanje knjiga o ukrasnoj umjetnosti u Tonkinu, Indokina;
+ 1925: Osvojio glavnu nagradu na Kolonijalnoj izložbi u Marseilleu i surađivao s arhitektom Pavillon de l'Indochine u stvaranju niza predmeta od enterijera;
+ 1952 .: umire u dobi od 68 godina i ostavlja veliki broj slika i fotografija;
+ 2017: Njegovu slikarsku radionicu uspješno su pokrenuli njegovi potomci.

REFERENCE:
◊ Rezerviši “LA COCHINCHINE”- Marcel Bernanoise - Hong Duc [Hồng Đức] Izdavači, Hanoi, 2018.
◊  wikipedia.org
Inside Izdvojene i italizirane vijetnamske riječi nalaze se u navodnicima - postavio Ban Tu Thu.

VIDI VIŠE:
◊  CHOLON - La Cochinchine - 1. dio
◊  CHOLON - La Cochinchine - 2. dio
◊  SAIGON - La Cochinchine
◊  BIEN HOA - La Cochinchine
◊  ČET DAU MOT - La Cochinchine
◊  COCHINCHINA