TAY NINH - Cochinchina

Hits: 440

MARCEL BERNANOISE1

I. Fizička geografija

    Pokrajina Tayninh [Taj Nin] ima površinu od oko 450.000 XNUMX hektara, a na sjeveru i zapadu je omeđena Kambodžom, na jugu s pokrajinama Giadinh [Gia Định], Cho Lon [Chợ Lớn] i Tanan [Tan An] i na istoku od Saigon [Sai Gòn] rijeka. Tlo je slomljeno samo jednim valom, planina zvana „Nui Ba Den”[núi Bà Đen], Visina 1.000 metara, najviša točka u Kohin-Kina.

HIDROGRAFIJA

     Vodeni putevi provincije su Saigon [Sai Gòn] reka i [Vàm Cỏ] rijeka s pritocima, od kojih su glavne rijeke (rač) Cai Bac [Cái Bạc], Soc Om [Soc Om] i Tayninh [Taj Nin]. Ovi vodeni putevi omogućavaju plovilima male tonaže koliko god mogu Logo [Logo] na rijeci Cai Bac [Cái Bạc], i na Ben Cui [Bến Củi] na Saigon [Sai Gòn] rijeka.

ZNAČAJI KOMUNIKACIJA

     Tayninh [Taj Nin] služi se komunikacijom vodom putem usluge dvomjesečnog lansiranja između Tayninh [Taj Nin] i Saigon [Sai Gòn]. Dalje brojni motorni automobili koji putuju putevima iz Tayninh [Taj Nin] do Saigon [Sai Gòn] i poziva na Godauha [Gò Dầu Hạ] i Trangbang [Trang Bang]. Njegova mreža ruta obuhvata:

     Dva puta:

  1. od Tayninh [Taj Nin] do Saigon [Sai Gòn], od kojih jedna, lokalna ruta 12, nastavljena kolonijalnom rutom 1, služi centrima grada Trangbang [Trang Bang] i Godauha [Gò Dầu Hạ]. Tayninh [Taj Nin] je 99 km, Trangbang [Trang Bang] 49 km i Godauha [Gò Dầu Hạ] 60 km od Saigon [Sai Gòn] duž rute Saigon-Pnom Penh [Sai Gòn-Pnôm Pênh];
  2. Dvije su rute koje vode do Pnom Penh [Pnôm Pênh], kolonijalna ruta 1 koja prolazi Godauha [Gò Dầu Hạ], i lokalnu rutu 13 od Tayninh [Taj Nin] koji, na Soairieng [Soài Riêng], pridružuje se kolonijalnom putu 1 koji vodi do Pnom Penh [Pnôm Pênh]. Da biste napustili provinciju bilo kojim putem, treba se prijeći trajektom, ali to će uskoro zamijeniti most;
  3. Još jedna ruta vodi od Tayninh [Taj Nin] do Kedoi [Kẻ Đôi], selo koje se nalazi u podnožju Nui Ba Den [núi Bà Đen], 15 km od Tayninh [Taj Nin]. Ova ruta dijeli:

a) na rutu, dugu 8.700 km, koja vodi do podnožja planine, gdje vas staza za pješice dovodi do pagodi gdje ćete pronaći „Dark Virgin”, Omiljeni hodočasnički objekt;

b) rutom tokom izgradnje, a potom stazom koja vodi do vrha Nui Ba Den [núi Bà Đen];

    4. Lokalna ruta 13 koja vodi od Tayninh [Taj Nin] na Saigon [Sai Gòn] rijeka, i od ovog trenutka nastavljajući do provincije Thudaumot [Thủ Đầu Một], vrlo slikovito, kao što je i put do Soairieng [Soài Riêng], slučajno prolazeći šumskom regijom punom divljači;

    5. Ruta duga 15 km od Trangbang [Trang Bang] do Bungbinh [Bùng Binh], s kojeg mjesta u sušnoj sezoni, postoji kolica, koja presvlače obale Saigon [Sai Gòn] rijeka;

    6. Ruta, 1 km iznad grada Trangbang [Trang Bang], povezujući kolonijalnu rutu 1, sa provincijskim rutama od Cho Lon [Chợ Lớn].

Pored ovih glavnih ruta, provincija ima:

    a) put do Xom Vinh [Xóm Vinh], popločena samo za oko 4 km, ali mogu se koristiti automobilima u sušnoj sezoni, ruta koja prolazi kroz igraonicu i omogućava posjetu tornju Chot Mat [Chột Mắt];

    b) Thanhdien [Thanh Điền] ruta blizu koje se nalazi pagoda koja sadrži idole od nekog arheološkog interesa.

II. Administrativna geografija

OPĆA UPRAVA

    Tayninh [Taj Nin], koja je bila samo općina (Phu) u pokrajini Giadinh [Gia Định], pod annamitskom vladom, je 14. aprila formirana u provincijith 1862. Admiral BONNARD Ova provincija je podijeljena u dvije divizije, Thaibinh [miran] i Trangbang [Trang Bang]; prva ima bolničku organizaciju pod vođstvom lekara, a druga lekarsku službu pod matičnim lekarom.

STANOVNIŠTVO

    Tanko naseljena sa samo 93.000 stanovnika, pokrajina nema važne centre osim svog glavnog grada, Trangbang [Trang Bang] i Godauha [Gò Dầu Hạ], koje su na udaljenosti od 100, 50 i 78 km Saigon [Sai Gòn]. Stanovništvo čine:

    Annamites: 80707, Kambodžani: 9457, Cham: 1110, Chinses: 781, Minh Huong: 377, Europljani: 87, Indijci: 31; Ukupno: 92550.

III. Ekomocionalna geografija

     Još nije razvijena nijedna važna industrija. Glavno bogatstvo provincije sastoji se od poljoprivrede i lova.

    Svako tko želi ići preko nasada i pomoći u razvoju proizvoda, lako može dobiti informacije o uzgoju hevee (guma) biljka, šećerna trska, arake (zemljani orasi), kao i proizvodnja indiarubber-a, rafiniranje šećera i orašastih ulja. Također mogu lako oblikovati predstavu o izvorima pokrajine u pogledu drva i drva za stolariju.

FAUNA I FLORA

     Ne upućujući se u bliže detalje, treba skrenuti pažnju na raznolikost vrsta koje se svugdje susreću. Insekti, gušteri, glodavci, jeleni, preživači, ptice postoje ovdje u većem broju, među kojima valja navesti kraljevskog tigra, najrjeđe vrste nosoroga i veliku raznolikost vjeverica. Među pticama se nalaze kalao ili rog i orlovi. Među insektima velika raznolikost cicindcla (tigar-buba) i skarabe i one poznate po imenu „Coq des Bois“Koji svojom belom lepršavošću imaju izgled cveta.

    Što se tiče flore, ovo je uglavnom zastupljeno sa raznorodnim paprati i brojnim sortama orhideja.

IV. istorija

   Službeni dokumenti potpuno su krivi ako se uspostavlja autentična povijesna evidencija.

    Prema 1850., annamitska mandarina HUYNH DUONG GIANG [Huỳnh Đường Giang], koji je upravljao provincijom, napali su Kambodžani. S obzirom na to da je njegov otpor uzaludan, on kao i njegov poručnik Chanh Tong [Chánh Tổng], izvršio samoubistvo. U njegovo sjećanje podignuta je pagoda Tra Vong [Trà Vông], i tamo se svake godine održava komemorativna ceremonija. U ovom periodu Annamite iz Annama, nazvan DANG VAN DUA [Đặng Văn Đua], nastanili se u južnom delu provincije i osnovali Trangbang [Trang Bang], gdje mu je podignut hram. U vrijeme francuskog osvajanja mandarina od Tayninh [Taj Nin], po imenu KHAM TAN TUONG [Khâm Tấn Tường], odbivši predaju, utočio se u Phu An Idi [gò Phú An] (selo u Hao Duocu [Hào Đước]) i okupio je niz sljedbenika. Oni su raseljeni u neredu, a njihov poraz koji se poklapao sa smrću Kham Tan Tuonga 1860. godine, označio je kraj Annamitskog otpora.

    Kambodžani su, međutim, pod Champom, preuzeli teren i marširali dalje Tayninh [Taj Nin], a 7. juna 1566. u Truong Voi [Trường Voi] stupio je u kontakt sa francuskim trupama, što je prouzrokovalo gubitak kapetana LARCLAUSE-a i poručnika LESAGE-a, kao i 8 vojnika podoficira i vojnika. Pojačanja su poslana nakon ove borbe, pod komandom potpukovnika MARCHAISE-a. Drugi angažman dogodio se 14. juna 1866. godine u Bang Dung [Bàng Dung] (selo u Hao Duocu [Hào Đước]). To je rezultiralo porazom Champa, ali koštalo života of Potpukovnik MARCHAISE. Kapetan BEXJAMEN i 13 podoficira i vojnici 58. čete 3nd pukovnija marinaca.

BAN TU THƯ
4 / 2020

BILJEŠKA:
1: Marcel Georges Bernanoise (1884-1952) - Slikar, rođen je u Valenciennesu - najsjevernijoj regiji Francuske. Sažetak života i karijere:
+ 1905-1920: Rad u Indokini i zadužen za misiju kod guvernera Indokine;
+ 1910: nastavnik u Francuskoj školi za Daleki istok;
+ 1913 .: Studiranje autohtonih umjetnosti i objavljivanje niza znanstvenih članaka;
+ 1920: Vratio se u Francusku i organizovao umjetničke izložbe u Nancyju (1928), Parizu (1929) - pejzažne slike o Loreni, Pirinejima, Parizu, Midiju, Villefranche-sur-meru, Saint-Tropezu, Ytaliji, kao i neke suvenire sa Dalekog Istoka;
+ 1922: objavljivanje knjiga o ukrasnoj umjetnosti u Tonkinu, Indokina;
+ 1925: Osvojio glavnu nagradu na Kolonijalnoj izložbi u Marseilleu i surađivao s arhitektom Pavillon de l'Indochine u stvaranju niza predmeta od enterijera;
+ 1952 .: umire u dobi od 68 godina i ostavlja veliki broj slika i fotografija;
+ 2017: Njegovu slikarsku radionicu uspješno su pokrenuli njegovi potomci.

REFERENCE:
◊ Rezerviši “LA COCHINCHINE”- Marcel Bernanoise - Hong Duc [Hồng Đức] Izdavači, Hanoi, 2018.
◊  wikipedia.org
Inside Izdvojene i italizirane vijetnamske riječi nalaze se u navodnicima - postavio Ban Tu Thu.

VIDI VIŠE:
◊  CHOLON - La Cochinchine - 1. dio
◊  CHOLON - La Cochinchine - 2. dio
◊  SAIGON - La Cochinchine
◊  GIA DINH - La Cochinchine
◊  BIEN HOA - La Cochinchine
◊  ČET DAU MOT - La Cochinchine
◊  MOJ TI - La Cochinchine
◊  TAN AN - La Cochinchine
◊  COCHINCHINA

(Posjećeno 2,092 puta, 1 posjeta danas)