CHỮ NÔM ili Bivša vijetnamska skripta i njeni dosadašnji prilozi vijetnamskoj književnosti - Odjeljak 3

Hits: 1011

Nguyễn Khắc Kham

… Nastavi se za odjeljak 2:

II. Kineski znakovi koji se koriste u kombinaciji za predstavljanje u Chữ nôm

    Kad god ni jedan kineski lik nije mogao predstavljati Chữ Nôm sa kinesko-vijetnamskim čitanjem ili zvučnim sličnostima svog kinesko-vijetnamskog čitanja korištena su dva kineska znaka, jedan kao značajan, drugi kao fonetski.

   Izbor kineskog znaka koji će se koristiti kao fonetski zasnovan je na dvanaest pravila koja je prethodno dano od strane Hồ Ngọc cẩn o zvučnim sličnostima. Što se tiče značaja, nekada je bio predstavljen bilo kineskim karakterom ili kineskim radikalom.

Npr .: + Nôm znak 𠀧 (ba, tri) sačinjen je od fonetskog 巴 (čitati ba) i značenje tri.
+ Nôm lik 𢬣 (tay, ruka) sastoji se od značaja Ruka (ruka) i fonetski oo (čitati zapad). 
+ Nôm lik 啉 (trăm, sto) sastoji se od značaja 百 (sto) i fonetski 林 (čitati ja sam). 
+ Nôm lik 𪡔 (ra, ići napolje) sačinjen je od fonetskog 出 (čitati la) i značajno (ići napolje).

     Ovi primjeri pokazuju da signifikator nema fiksni položaj. U principu, postavlja se na levoj strani. Takav je slučaj sa gore navedenim drugim primjerom. Međutim, zbog estetike, signifikant može promijeniti svoj položaj.

    Tako se u prvom primjeru nalazi na desnoj strani, na vrhu u trećem, a na dnu u četvrtom. U ovom poslednjem, uvek iz istog razloga, može biti postavljen i na desnu stranu kao što sledi. U slučaju da je tvori jedan od 214 radikali od Kineski leksikon, njegov je položaj isti kao što bi to obično imalo radikal u kineskom karakteru.

Npr .: + Nôm znak 吶 govoriti (govoriti) gde radikal 口 je na lijevoj strani.
+ Nôm lik 𩾷 quạ (gavran, vrana) gde radikal 鳥 je na desnoj strani. 
+ Nôm lik 𥵛 nong (ravna, velika košarica za vino) gde radikal 竹 je na vrhu. 
+ Nôm znak 峼dugo (udubljenja, srce) gde radikal Srceje na dnu.²¹

    Izuzetno, u nekoliko njih Chữ Nôm sastavljena od dva kineska znaka koji se koriste u kombinaciji, obje njihove komponente mogu značiti značenje. Onda imamo čistu Chữ Nôm. Tako vijetnamski morfem giời or trời (nebo, nebo) predstavlja se Chữ Nôm 𡗶, sama kombinacija dva kineska znaka Dan i Iznad. Ne postoji ni najdalji nagovještaj izgovora.²²

    neki Chữ Nôm može se sastojati od značaja iz Chữ Grožđe ili kineskog karaktera sa kinesko-vijetnamskim čitanjem i fonetskim spojem iz Chữ Nôm. Tako vijetnamski morfem lời (reč, govor, izjava) je predstavljen u Nôm 口 𡗶 složenim grafemom koji čine kineski radikal 口 koristi se kao značajan i od Chữ Nôm (giời or trời) koristi se kao fonetski.²³

    Uz ovih nekoliko izuzetaka, Chữ Nôm ove druge vrste sačinjene su od značajnog i fonetskog, oba preuzimana iz kineskih znakova.²⁴ Međutim, neki tekstovi u Chữ Nôm posebno oni katoličkih misionara i oni reproducirani od strane copyists-a otkrivaju tendenciju zadržavanja samo fonetike potiskivanjem značajnog.

    Evo primjera koji je citirao Hồ Ngọc cẩn.

   Izraz: Có xưa ne (Postoji prije i sada) bio zastupljen u Nôm 𣎏 固 初 尼 od strane katoličkih misionara na sljedeći način: iako bi to bilo normalno prepisano u Nôm kao što slijedi: 固 汖 汖 今 尼 prema Hồ Ngọc cẩn ili kako slijedi: 固 有 汖 哰 prema Prof. Nguyễn Quang Xỹ i prof. Vũ Văn Kính²⁵.

    Ovo pojednostavljenje Chữ Nôm općenito se može objasniti potrebom za prepisivačima od Nôm tekstovi za uštedu vremena. Prema Dương Quảnà Hàm, ista motivacija možda je u osnovi nekih specifičnih vijetnamskih skraćenih oblika kineskih znakova koji se koriste za predstavljanje u njima Chữ Nôm.

Npr .: + vijetnamski morfem làm (uraditi) je predstavljen u Nôm by 爫, skraćeni oblik kineskog karaktera 為. 
+ Vijetnamski morfem tamo (biti) je predstavljen u Nôm by Luo, skraćeni oblik kineskog karaktera 羅.²⁶

    Pored gore navedenih vrsta Chữ Nômnaime onaj od Chữ Nôm prepisao jedan kineski lik i onaj od Chữ Nôm prepisani kombinacijom nekoliko kineskih znakova, posebno treba spomenuti sljedeće Chữ Nôm 𠀫 𠀪 (khề-khà, [glasa] biti vuče i hrapav) i 乒 乓 (khệnh-khạng, biti nespretan; hodati polako kao važna osoba, stavljati se na zrak).²⁷ ovi Chữ Nôm jedinstvenog tipa pronašao je Prof. Nguyễn Quang Xỹ i prof. Vũ Văn Kính u pesmi u Chữ Nôm by Cao Bá Quát, učenjak pjesnika pod carem Tự Ðức. Prema autorima iz Tự-Ðiển Chữ Nôm (Rječnik za Chữ nôm), ovo dvoje Chữ Nôm prkosio bi bilo kakvoj analizi njihove strukture. Lično se pitamo da li su ih Vijetnamci stvorili po istom principu konstrukcije kao i moderni kineski karakter ping pàng or ping pong ili je to samo puki slučaj čiste slučajnosti.²⁸

… Nastavi u odjeljku 4…

VIDI VIŠE:
◊  CHỮ NÔM ili Bivša vijetnamska skripta i njeni dosadašnji prilozi vijetnamskoj književnosti - Odjeljak 2.
◊  CHỮ NÔM ili Bivša vijetnamska skripta i njeni dosadašnji prilozi vijetnamskoj književnosti - Odjeljak 1.
◊  CHỮ NÔM ili Bivša vijetnamska skripta i njeni dosadašnji prilozi vijetnamskoj književnosti - Odjeljak 4.

NAPOMENE: 
²¹  Dương Quảng Hàm, op. citirano, str. 279-279b. - 三 根 谷 徹, 安南 語 [Tiếng An Nam], 世界 言語 概 說 下 卷, 研究 社, 1955. 三 根 谷 徹, 漢字 ガ ら 口 一 マ 字 へ [Từ chữ Hán chuyển pjevao je latinski], 月刊 百科, 7, broj 70, 1968, str. 15, 16, 25. 
²²  Dương Quảng Hàm, stranica 103. Nguyễn Ðình Hoà, op. citirano, stranica 272. 
²³  Dương Quảng Hàm, op. citirano. stranica 103. Mineya Toru, ops. citirano. 
²⁴  Prema Prof. Hoàng Xuân Hãn, Chữ nôm je izvorno zasnovan na fonetskom principu. Kasnije je postalo ideografsko spajanjem dva elementa: fonetskog i signifikantnog, ali prije ove posljednje faze koristilo je nekoliko neobičnih znakova koji su, pored fonetskog, ukazivali da je kineski karakter korišten kao fonetski različit u značenju iz vijetnamskog morfema koji će ga predstavljati u nôm. 
    Evo ulomaka iz njegove studije o djelu Girolamo Maiorica u vezi s tim pitanjem: "Les Vietnamiens onch cherché à améliorer le système i razlikuje deuxième catégorie de caractères de la premiumère catégorie par l'accolement aux caractères "fonetike" d'un signe particulier dont le sens nous reste encore mystérieux. Enfin la dernière amélioration consiste à remplacer ce signe par une partie idéographique qui est un caractère chinois ayant le même sens que le mot Vietnamien qu'on veut transcrire ou ayant un sens générique se aportant à ce mot Vietnamien. Voici quelques su primjeri ilustracijskog cette métoda. Le sud se dit Nam 𠄼 en Vietnamien, motor proveren du caractère Chinois qui se prononce nan hr Chinois actuel. Les Vietnamiens utilisent ce caractère pour transcrire le son et le mot Nam. Ili il existe en Vietnamien des sons voisins de ce dernier, osim primjera Nam qui a deux sens: cinq et godina. Les Vietnamiens on trancrit ce son par le même caractère Chinois qui veut dire Sud, parfois en lui accolant i potpisuje pojedinosti. C'est la méthode cleanment phonétique. Pružajte predavanja i dopunjavajte tekst, suvenire i susedne proizvode, molimo vas uputite se na put u Chinoisu cinq pour le sens cinq, soit le caractère Chinois qui veut dire godina pour le sens godina. " Što se tiče gore navedenog osebujnog znaka, prof. Hoàng Xuân Hãn je dodao sljedeću napomenu „J'ai décelé sept de ces signes, dont deux semblent se retrouver dans les caractère de Si-Hia plaća se uobičajeno u Nord-ouest de la Chine de l'époque des T'ang jus-qu'à la fin des pjesma, zbog čega se penit que les écritures locales des pays limitrophes de la Chine du temps des T'ang pourraient avoir une origine comne d'ordre administratif". 
    Hoàng Xuân Hãn, “Giroloam Maiorica, ses oeuvres en langue Vietnamienne konzervacije u Bibliothèque Nationale de Paris“. Archivum Historicum Societatis Iesu Extractum e vol. XXII, 1953. Institutum Historicum SI Roma, Borgo Santo Spirito, 5 strana 206. 
²⁵  Hồ Ngọc Cẩn, op. citirana stranica 166. Nguyễn Quang Xỹ, Vũ Văn Kính, op. citirano, str. 165, 508, 859. 
²⁶  Prema Prof. Kono Rokuro, vijetnamski skraćeni oblik 爫 nalikuje skraćenom obliku slova za korejski glagol 為 {ha "uraditi”} U tzv tho u drevnoj Koreji. Znak chữ Nôm, dodao je, skraćeni je oblik znaka koji je korišten za tu riječ 羅 {tamo "biti”}. Ovo takođe podsjeća na sličnu skraćenicu u korejskom tho (). Kono Rokuro, op. citirana stranica 101. Vidi i Mineya Toru, Annango, strana 860. 
²⁷  Nguyễn Quang Xỹ, Vũ Văn Kính, op. citirano, Lời Nói đầu (predgovor) stranica viii. 
²⁸  Kanagae Nobumitsu, 鐘 ヶ 江信光: 中國 語 辭典 - Zhonguo yu cidian [Từ điển tiếng Trung Quốc], 大學 書 林, 昭和 四十 七年 [1972], str. 612.

NAPOMENE:
** Naslov odjeljaka, podebljanih tekstova i istaknute slike u obliku sepije postavio je Ban Tu Thu - thanhdiavietnamoc.com.
◊ Izvor: Institut za sino-nomske studije.

BAN TU THƯ
03 / 2020