U potrazi za genealoškim zapisima DVIJE ILUZORNE OSOBE – LÝ TOÉT & XÃ XỆ
Hits: 84
Lý Toét i Xã Xệ su par nerazdvojivih ličnosti. Imaju slične karaktere, ali su različitog stasa: Xã Xệ je mlohav (Sl.1), trbušastog, sa bradom bez brade, i glavom ćelavom kao kokos, sa samo jedinstvenom kosom sa spiralnom oprugom.
As za Lý Toét, mršav je kao ždral i tanak kao suha sipa, sa nekoliko šiljastih brada i lukovicom bijelog luka poput šinjona. Kad god ode, Lý Toét uvijek nosi narodnu nošnju i nikad ne propušta da ponese svoj kišobran.
Ton čitaoci Phong Hóa (Običaji i običaji) nedeljnik u to vreme se uvek susreo sa 2 ličnosti, koje su bile tako iskrene i zečje pameti, i koje su se redovno pojavljivale kao dva brata uterusa, rođena na severu. The Phong Hóa nedeljni magazin (Sl.2) je bio humoristički časopis, koji je izdavao Tự Lực Văn Đoàn (Književna grupa samopodržava). Kasnije, kada nedeljnik časopis Phong Hóa postao je Ngày Nay (Časopis Ngày Naya), dvije navedene ličnosti i dalje su igrale glavnu ulogu u tom prilično poznatom časopisu.
Dzbog te činjenice, a s obzirom na postojanje ove dvije glavne ličnosti, čitatelja, pa čak i samih Tự Lực Văn Đoàn je napravio grešku kada je govorio o dvojici umetnika koji su im bili očevi.
THus, šta znamo o biografiji ove dvije ličnosti? Čini se da je traženje njihovog porijekla nešto prilično zanimljivo.
Aprije otprilike 70 godina, Phong Hóa sedmični magazin organizovao konkurs za crtanje komičnih skica. U to vrijeme, autor Bút Sơn – pseudonim od Le minh Duc - Gđa. Ái LanNjegov brat i glavni urednik poznatog satiričnog nedeljnika na jugu, koji je bio veoma talentovan karikaturista, poslao je skicu na sever da učestvuje u tom konkursu (*). Ova skica pokazuje Lý Toét i Xã Xệ (Sl.3) stojeći na vagi i ispod nje nalazi se sljedeći natpis: “Xã Xệ: Pa Bác Lý (gospodin Lý): Kad bismo vagali pa podijelili sa dva, neće biti problema".
“Xã Xệ: “Ako svako tvrdoglavo čuva svoje chignon kao ti onda, dovraga! Svi berberi bi umro. "
Lý Toét: “Ako svi imaju kosu kao tvoja, onda, čak i ako ga tvrdoglavo ne drži, svi berberi bi ipak umrli od gladi. "
(Broj časopisa Ngày Naya br. 54 – Ngày Najev humoristički skeč – nedelja april 11, 1937 – str. 209)
Tprilično velika razlika između težine tijela ove dvije ličnosti čini strip i smijeh tako nevine prirode u to vrijeme. Kako bi se zajednička težina mogla podijeliti na dva? Navedena skica je osvojila prvu nagradu i objavljena je na Phong Hóa's naslovna strana (zanemarujemo broj tog izdanja).
FOd tog vremena sudbina ove dvije suprotstavljene ličnosti bila je jako povezana jedna s drugom – Slično kao u stripu “Debela i mršava” donesen iz Francuska u našu zemlju 30-ih ili 40-ih godina. I, takođe, od tog vremena, dve ličnosti ly i Xã je eksploatisano od strane Književna grupa Tự Lực Văn Đoàn, i dijete”Xã Xệ” po rođenju je dobio ime svog hranitelja umjesto imena svog oca.
AKao posebna karakteristika, jedan broj čitalaca, koji su imali neke rudimente slikarstva, takođe je razdragao te dve snalažljive ličnosti, što je dovelo do toga da ih francuski orijentalisti smatraju predstavnicima vijetnamskih pučana.
Tšali se s tim brojem “slikari amateri” je bio usredsređen na izvorne osobine gore navedenih ličnosti – na primjer, nacrtali su glavu Xã Xệ i učinio da izgleda kao zadnjica pečene svinje. I bilo je prilično duhovito kada je unikatna kosa Xã XệGlava izgleda baš kao svinjski rep.
Lkasnije, pozajmljujući pomenutu sliku, the Song (Live) novine u bivšoj Saigon jednom javno uporedio novinar Tô Vân's glava sa zadnjicom lijepe filmska zvijezda Thẩm Thúy H. Ovaj kontrastni način poređenja koristili su pjesnik Trần Tế Xương :
"Na svom sjedištu, Francuskinja je podigla svoje pačje dupe. /Trên ghế bà đầm ngoi đít vịt.
Dolje u dvorištu, vlasnik licence je ispružio svoju zmajevu glavu. /Dưới sàn ông Cụ ngổng đầu rồng"
“Xã Xệ (pitam prodavačicu): "Da li imate na prodaju češalj sa jednim zubom? Imam samo jednu kosu. "
(Izvučeno iz časopisa Ngày Nay – broj 59 objavljen 16. maja 1937 – strana 331)
Painter Bút Sơn uzeli su Xã Xệ to Hanoj da se upoznam sa Lý Toét, pa kada je pozvan nazad na jug, Xã Xệ uzeli su Lý Toét zajedno sa njim. Zbog toga, Lý Toét i Xã Xệ su se pojavili na Trào Phúng (satirično) časopis a Cười Xuân (Smije se u proljeće) časopis, kao što su prikazani kako sjede na prostirci i piju zajedno. Lý Toét izlio piće za Xã Xệ i recitovao Tản Đàpjesme:
"Da li je život toliko odvratan ili nije toliko odvratan /Đời đáng chán hay không đáng chán.
Podižući šolju ukusnog vina o tome pitam samo svog intimnog prijatelja /Cất chén quỳnh riêng hỏi bạn tri âm. "
Tčaša vina bila je podignuta visoko i zbog nepažnje se pokvasila Xã Xệglava. Glupost je nastavila da prati dve ličnosti koje su išle u centar grada i izazvale Lý Toét da pogriješi jer je, vidjevši odbačeni stalak za kapute sa nekim kukama koje izviru iz kante za smeće, zamijenio za pečurke i htio ih je odnijeti kući da služe kao sitni komadići.
Xã Xệ: “Jeste li vidjeli neku svinju kako prolazi od jutros?"
Farmer: "Ne, tek sada te vidim!"
(Časopis Ngày Nay – broj 58 – Čovek i afera – nedelja, 9. maj 1937 – strana 305)
AKao posebnost, postoji prilično vulgarna komična slika, koja prikazuje scenu u kojoj Lý Toét nosi bocu da kupi vino. Na putu mu je odjednom zahtelo da piša i tražio je pogodno mesto kada se našao suočen sa “ne činiti nikakve smetnje” znak. Zatim je otvorio čep i pišao u flašu dok je sam sebi govorio:
"Kako da mi zabrane: ja ne pišam krivo napolju".
Lý Toét: “Da li je tačno da ste naučili plivati, vrlo brzo ćete naučiti?
Xã Xệ: “Zašto?
Lý Toét: “Jer imaš stomak kao balon! (Prema časopisu Ngày Nay objavljenom 1936-
1937- Izdanje br. 75 – Stranica 718)
Tgore navedene ideje i mišljenja pripadaju autoru Tú Kênh, ali prema našim konsultacijama sa nekim drugim ljudima, verzija je sasvim drugačija, jer konsultovani veruju da je tako Lý Toét i Xã Xệ kreirali su pokojni slavni slikar Nguyễn Gia Trí (?) koji je svoje ilustracije potpisivao anagramima kao npr Rigt or Gtri (od njegovog imena Gia Trí).
Ameđu ilustratorima za Phong Hóa magazin, osim toga slikar Nguyễn Gia Trí, bilo je i takvih slikar To Ngọc Vân koji se potpisivao svojim pseudonimima Ái My i Tô Tử, i još jedan slikar koji se potpisao Dong Son – pseudonim od pisac Nhất Linh. Dakle, koja je verzija najtačnija, a treba sačekati mišljenje novinara i književnika koji se bave te dvije smiješne ličnosti.
Bto što smo u stanju da se šalimo sami sa sobom – da se šalimo sa naivnošću koja je skrivena u nama u situaciji u kojoj se naša država menja – da li ova činjenica izražava snagu, koja je poput tajnog oružja za samoodbranu koje posedujemo dok se suočavamo sa nedaćama, to će nam omogućiti da nikada ne budemo pokoreni.
Wponovo u potrazi za boljim razumevanjem dve ličnosti Lý Toét i Xã Xệ, nije nam namjera da klevetamo ove obične i lake ljude, već zapravo želimo oponašati ponašanje i jezik i ton tupog buržuja koji želi naučiti da se ponaša džentlmenski.
NAPOMENE :
1: Prema Tú Kềnh – Treba li ispraviti identitete Lý Toét i Xã Xệ - Zora (zora).
◊ Izvor: Komplet “Četiri knjige Tết", Ass. Frof. Doktore u istoriji NGUYỄN MẠNH HÙNG, Predsjednik Instituta za vijetnamske studije.
BAN TU THU
5 / 2023