Prije POVEZANJA ZEMLJE - Odjeljak 1

Hits: 444

HUNG NGUYEN MANH¹

Misli na genija Zemlje

    Nakon što su poslali svoje pretke, ljudi se pobrinu Tết kao nestao. Međutim, svi nastavljaju uživati ​​u proljeću jer mora čekati ceremoniju tražeći dozvolu od Genij Zemlje započeti rad na poljima. Prema istraživanju zapadnjaka, svaki posao koji dodiruje zemlju ili bilo šta što je zemlja proizvela mora pričekati ovu ceremoniju, npr. Kopanje, oranje, brana, žetva, pranja riže, sječa stabala, sječenje lišća kako je zabilježeno H. OGER.

    Bilo koji prijestupnik biće kažnjen po selu. Ako nažalost neko umre u tri dana od Tết, ljudi moraju čekati da nakon ove ceremonije kopaju grob, čak i podizanje trave i odgrizavanje grana su tabu. Ovu zabranu primećuje Việt a Mường.

    Zapadnjaci ne mogu razumjeti zašto Genij Zemlje Ne može se uznemiriti prvih dana u godini, zašto se poljoprivredni posao u ovom trenutku prekida. Oni smatraju da se koncepcija pojavljuje u mitovima mnogih naroda: periodično genij umire i oživljava. Međutim, za Vijetnamce i Kineze Genij Zemlje ne umire, već samo ostavlja zemlju.

    Obe zemlje uzimaju dvadeset treći dan dvanaestog mjeseca kao dan za slanje Genijalnost kuhinje po noći. No on će se vratiti u noći tridesete u Vijetnam, a četvrtog dana prvog mjeseca u Kinu.⁵

Obred za započinjanje obrade polja

„Ceremonija lomljenja“ koja se naziva i „Khai canh“ „Početak uzgoja“ ili „Inauguiranje sezone uzgoja“

    Kao što znamo,Động thổ“Znači dodirnuti zemlju, tj. Razbiti zemlju. Ovo Động thổ ceremonija je ujedno ceremonija obožavanja džema zemlje (Thần đất ili Thổ Thần) zamoliti ga za dozvolu da dodiruje zemlju za oranje, podmetanje i sadnju u novoj godini nakon opuštajućeg perioda, kako za muškarce, tako i za zemlju u staroj godini. Zaustavimo da posmatramo razvoj i značaj ovog Ceremonija lomljenja.

Klopov Zemlji

    Prema mnogim vijetnamskim knjigama i novinskim vijestima, na ceremoniji započinjanja obrade polja, starješine sela i zvaničnici predsjedavaju tim poljima. Ponude uključuju tamjan, betel, alkohol, papirnu odjeću i zavjetni papirni novac. Obučen u plavu haljinu mandarine, gospodar ceremonije kopa i odvodi grumen zemlje pred oltar da traži dozvolu da seljani počnu orati, drljati i žetvu. Opis ceremonije daje zapadnjak sa značajnim detaljima.

    Prije trenutka Ceremonija lomljenja Seoske vlasti kaznit će novčanu kaznu od onoga koji automatski pluži ili želi započeti poljoprivredne poslove. Seoski običaji bi mogli biti još stroži kada bi zabranili ožalošćene porodice ako nažalost imaju svoje članove koji su umrli tokom 3 dana iskopati grob i kad ih obavežu da čekaju dok selo ne zadrži Razbijanje terena da započne sahranu.

    Istorija Vijetnama zapisala je legendu o oranju kralja Huøng-a i ispod Đinh Lê periode, kralju Le Dai Hanh proslavi „Lễ Tịch Điền"(Kralj obrađuje teren) Kasnije su ostale dinastije održale „Lễ Tịch Điền"Na početku proleća, zajedno sa običajem"klanjajući se proljetnom bizonu uz pune rituale"(Tết Xuân Ngưu) svake godine na Tết.

    Generalno gledano,Lễ động thổ“Održava se uz različite rituale u zavisnosti od mesta ili trenutka. Na određenim mestima ova se ceremonija održava na rižnom polju pored dvorišta hrama. Prvi starac iz sela, uredno odjeven ulazi u hram, zapali šipke od josa, moli se Genii, zatim se spušta do rižnog polja kako bi uzeo plug i orao simboličnu ravnu liniju. Prolazeći pored njega je žena (ulogu koju ima prerušeni čovjek) brišući sadnice riže i bacaju jedan po jedan snop sadnica, a zatim presadi nekoliko simboličnih sadnica. Na obali seljana glasno uzvikuju miješajući glasove uz bučni ritam bubnja ispunjen zamahom. Nakon toga prvi starac iz sela priđe banci i glasno viče:Selo je otvorilo seljačku sezonu, svima je dozvoljeno oranje, molite Boga da ove godine imamo dobre usjeve?".

    Na drugim mjestima svečanost se održava u katedrali Proljetni festival a ljudi orajulažni bivol“. Ovo je bivol velik poput pravog prekriven slamom ili tkanim letvicama od bambusa, s vanjskim dijelom na koji su zalijepljene sve vrste plavog i crvenog papira, dok njegov unutarnji dio zauzima čovjek koji njime manipulira. Iz tog razloga, lažni bivol djeluje jezivo i skladno poput pravog.

    Pomenuta proslava koja izgleda kao zabavna igra privlači i izaziva veliko okupljanje seljana, stvarajući tako živahnu atmosferu baš u prvim proljetnim danima u regiji mokrih stanovnika riže.⁶

Tri kvadratna kolača zemlje

    Svečanost se održava u Thọ Nham selo, Phú Khê kanton, Khoái Châu okrug, visio jen provinciji, ujutro drugog februara 1910. Prema kalendaru koji je izdao Huế sud, ceremonija se obično održava tokom prvih pet dana u godini, ali 1910. pada na prvi ili drugi.

    U seoskoj komunalnoj kući tog jutra seoski odbor je pio alkohol, žvakao betel i birao majstora ceremonije (MC) po običaju trebao je biti muškarac stariji od šezdeset godina. Njegov pomoćnik trebao bi biti mlađi od 50 godina. Tada je podno banjana postavljen oltar. Ponude su uključivale mnogo zlatnih ingota u zavjetnom papirnom novcu, poslužavnik s alkoholom, dvije grozdove arena i šešir od kartona poput šešira službenika.

    U devet sati ceremonija je započela. Majstor ceremonije odjeven u smeđe i njegov pomoćnik u crno prišli su oltaru i tri puta poklonili. Ovo je incemonija. MC se identificirao i izjavio cilj ceremonije, a zatim je napustio oltar prema južnom pravcu, nakon čega je uzeo jataka i otišao do istočnog pravca. Kopao je četiri puta kako bi izvadio četvrtasti kolač od zemlje koji je njegov pomoćnik donio do korijena velikog drveta. Nakon toga su dvojica muškaraca radila na tome da dobiju još tri zemaljska kolača. Prva je položena pored MC-a uz desnu nogu, druga pored njegove lijeve noge, treća između ostale dvije.

    Potom su se obojica vratila pred oltar i zaklela se tri puta kao prije za ceremoniju. Nakon toga, svi su pili alkohol, žvakali betel, dok su zavjetni papirni šešir i šešir izgarali na licu mjesta. Tokom ceremonije, dva muškarca su puhala rogovima, a jedan udarao u bubanj. Sva tri muškarca okrenula su lice prema istoku.

BILJEŠKA:
¹ Vanredni profesor HUNG NGUYEN MANH, doktor filozofske historije.
⁶ Prema LÊ TRUNG VŨ - Tradicionalni vijetnamski tết - Izdavačka kuća Kultura i informacije 1996 - str. 125 do 127.

BAN TU THU
01 / 2020

BILJEŠKA:
◊ Izvor: Vijetnamska lunarna nova godina - Glavni festival - Asso. Prof. HUNG NGUYEN MANH, doktor istorije filozofije.
◊ podebljani tekst i slike u obliku sepije postavio je Ban Tu Thu - thanhdiavietnamhoc.com

VIDI TAKO:
◊  Od skica početkom 20. stoljeća do tradicionalnih rituala i festivala.
◊  Oznaka izraza “Tết”
◊  Lunarni novogodišnji festival
◊  Zabrinutost PROVIDENTNIH LJUDI - briga za KUHINJU i kolače
◊  Zabrinutost PROVIDENTNIH LJUDI - brige za TRŽIŠTE - Odjeljak 1
◊  Zabrinutost PROVIDENTNIH LJUDI - brige za TRŽIŠTE - Odjeljak 2
◊  Zabrinutost PROVIDENTNIH LJUDI - Zabrinutost za plaćanje odseka
◊  U JUŽNOM DIJELU ZEMLJE: DOMAĆI PARALELNI KONCERNI
◊  Uložak s pet plodova
◊  Dolazak Nove godine
◊  PROLJETNE ŠKOLE - Odeljak 1
◊  Kult božanstava kuhinje - Odjeljak 1
◊  Kult božanstava kuhinje - Odjeljak 2
◊  Kult božanstava kuhinje - Odjeljak 3
◊  Čekanje na NOVU GODINU - Odjeljak 1
◊  Odavanje posljednje počasti CÔ KÍ (supruga pisca) drugog dana T ofT-a
◊  Prije POČETKA RADA - Odjeljak 1
◊  Odlazak na ceremonije TẾT - Odjeljak 1
◊  Odlazak na ceremonije TẾT - Odjeljak 2
◊  Prije dodirivanja Zemlje - Odjeljak 2
◊  Lunarna nova godina Vijetnama - vi-VersiGoo
◊ itd.